Jučer je u Gradskoj loži održano predavanje pod nazivom "Kamo plove hrvatski otoci", a o ovoj temi govorio je dr. Zvonko Mišlov
Na predavanju se govorilo o demografskim obilježjima hrvatskih otoka u razdoblju od 1948. do 2011. godine, s posebnim osvrtom na otoke zadarskog arhipelaga.
Najveći problem koji utječe na razvoj otoka je velika depopulacija. Pozitivan rast stanovništva imaju tek neka mjesta, poput Vira (182 posto) i Paga (tek 1 posto), što se može pripisati ogromnom broju vikendaša iz susjednih zemalja, te činjenici da su spomenuta mjesta povezana s kopnom Paškim i Virskim mostom.
“Otocima vlada jedna zaista nepovoljna demografska perspektiva. Osim zaista velikih mjesta poput primjerice Hvara, Malog Lošinja, Vira ili Paga koji bilježe rast stanovništva, u zadarskom arhipelagu tek mjesto Ugljan bilježi porast stanovništva od 1948. godine do danas (3,5 posto). Ostali otoci bilježe pad populacije, što će neka mjesta dovesti do totalnog gubitka stalnih stanovnika. Kako bih vam ukazao na taj problem, reči ću crne statistike depopulacije zadarskih otoka u zadnjih pedeset godina”, kazao je dr. Mišlov.
“U razdoblju od 1948. do 2011. godine, broj stanovnika se na Dugom otoku smanjio za 75 posto, na Ižu za također 75 posto, Ravi 74 posto, Zverincu 70 posto, na Sestrunju bilježimo najveću depopulaciju, čak 88 posto, na Molatu 80 posto, Ošljaku 80 posto, Istu 68 posto, na Silbi nešto manje od 45 posto, Olibu 85 posto, Rivnju 70 posto, te na Vrgadi 55 posto”, zaključio je dr. Mišlov.
