U Šibensko-kninskoj županiji lani je umro 71 branitelj, u Splitsko-dalmatinskoj 184, u Zadarskoj 89 branitelja
Od osamostaljenja Hrvatske do danas umrlo je više
od 20 tisuća hrvatskih branitelja, a stopa smrtnosti zadnjih nekoliko
godina alarmantna je. Naime, samo u razdoblju od 2005. do 2011.
preminulo je 12 tisuća hrvatskih branitelja što predstavlja porast
smrtnosti za enormnih 160 posto.
Brojke o smrtnim slučajevima u prošloj godini govore da je najveći
broj umrlih na područjima koja su bila izravno zahvaćena ratnim
djelovanjima i gdje je prva crta bojišnice bila duga. To se ne odnosi
samo na Grad Zagreb, ali je činjenica da tamo živi najveći broj
stanovnika. Na tom je području u 2011. umrlo 300 hrvatskih branitelja.
Osječko-baranjska županija ostala je bez 250, a Sisačko-moslavačka bez
203 svoja branitelja. U Šibensko-kninskoj županiji lani je umro 71
branitelj, u Brodsko-posavskoj 117, u Vukovarsko-srijemskoj 163, u
Splitsko-dalmatinskoj 184, u Zadarskoj 89 branitelja… Dakle, samo u
jednoj godini preminula su 2.354 hrvatska branitelja, a u tim brojkama
kriju se i slučajevi suicida.
Prema riječima Tomislava Čolaka, predsjednika kninske podružnice Udruge Prvi hrvatski redarstvenik,
brojke se odnose samo na slučajeve smrtnosti koje se evidentira preko
uzimanja naknada za slučaj smrti, odnosno za troškove pokopa. Ima i
obitelji koje ne traže nikakvu naknadu što znači da je ukupna brojka i
veća od 12.000, odnosno od 20.000 slučajeva smrti koliko ih je bilo od
hrvatske samostalnosti pa do prošle godine.
Najveći broj branitelja preminuo je s dijagnozom raznih karcinoma, te od
posljedica srčanog i moždanog udara. Čolak posebno zabrinjavajućim drži
podatak o iznimno visokoj stopi suicida koja iznosi 10 posto, odnosno
dvije tisuće branitelja odlučilo se na ovaj očajnički čin, piše Vjesnik.
Što je uzrok tako visokom mortalitetu među braniteljskom populacijom?
Čolak kaže da se ovom problematikom nitko posebno ne bavi iako je i s
razine kninske udruge u nekoliko navrata slano upozorenje o visokoj
stopi smrtnosti te umiranju mlađih osoba kojima je život prosječno
skraćen za dvadesetak godina. Upravo u zadnje vrijeme iznenada su umrla
dva branitelja sa šibensko-kninskog područja, jedan u dobi od 51, a
drugi u 53. godini života. Umrli su od infarkta srca i moždanog udara.
Vjeruje se da posljedice ratnog stresa i danas, više od dva desetljeća
od početka rata, uzimaju danak. Zanimljivo je da nitko od stručnjaka
nije krenuo u sustavno istraživanje uzroka velike smrtnosti u zadnjih
6-7 godina ili od završetka rata do danas.
Poznato je samo da se dr. Mladen Lončar referirao spram
alarmantnih brojki i spominjao uzroke smrtnosti među vojnom populacijom
na svjetskoj razini. Utvrđeno je, naime da kumulativni ratni stres može
poslužiti kao ‘okidač’ i izazvati bolesna stanja koja se, kad nastupe,
progresivno razvijaju. Čolak je Ministarstvu branitelja predložio i da se u novome zakonu o
braniteljima uvede i pravo na besplatni sistematski pregled.
