Nezadovoljni dugogodišnjim nerješavanjem statusa
Šarangradske ade, iz Mjesnog odbora Šarengrada, sela na krajnjem istoku
Hrvatske, najavljeni su prosvjedi, blokada plovidbe Dunavom i državne
prometnice koja spaja Vukovar i Ilok.
Kap koja je prelila čašu
strpljenja Šarengrađana jesu vijesti o najavljenoj sječi šume na
Šarengradskoj adi koju bi provelo srbijansko ministarstvo poljoprivrede,
šumarstva i vodoprivrede.
Šarengrađani su doznali da su na njihovoj adi srpske vlasti ‘završile nelegalnu parcelizaciju te je u tijeku dovoz teške mehanizacije i vrlo brzi početak devastacije i pljačke šumskog gospodarstva
koji se još tamo nalazi’. Upozoravaju kako se tim činom ‘nastavlja
devastacija i pljačka koja je počela 1991. godine sa željom da se obavi
prije uspostavljanja Schengenske granice u istočnim dijelovima Hrvatske,
pa tako i na Dunavu’.
‘U jeku velikog medijskog eksponiranja drugih međugraničnih sporova,
Šarengradska ada ostala je zaboravljena i po strani. Ako se ne poduzmu
adekvatni koraci u zaštiti interesa RH i očuvanja svakog pedlja našeg
teritorija, pozvat ćemo mještane Šarengrada i ostale stanovnike
Vukovarsko-srijemske županije da sami zaštitimo ono što nisu sposobni
zaštititi oni koji su za to plaćeni’, najavljeno je u priopćenju koje je
potpisao Pero Ćorić, predsjednik Vijeća MO Šarengrad i glavni tajnik HSP-a dr. Ante Starčević.
Zaprijetio je i kako će u slučaju pokušaja nastavka sječe šume na Šarengradskoj adi žitelji istoka Hrvatske blokirati plovni put na Dunavu i državnu prometnicu koja prolazi kroz Šarengrad.
Uz podsjećanje kako ‘Šarengradskoj adi treba sluga, a ne gospodar’,
Šarengrađani podsjećaju kako je nužno zaštititi preostalu divljač, dati
mogućnost struci da prebroji preostale ptičje vrste, osigurati nesmetan
mrijest dunavskom šaranu i pošumiti područja koja su već do sada
netransparentno opljačkana, zaštititi od pljačke šume koje još uvijek
tamo postoje te vratiti adu pod hrvatski suverenitet, a mještanima
Šarengrada i gostima osigurati nesmetan dolazak i boravak na tom
dunavskom otoku.
Šarengradska ada ima površinu od blizu 1.000 hektara i
nakon Domovinskog rata izvan dosega je i gospodarenja mještana
Šarengrada i Republike Hrvatske. Uz 700 hektara šume, tamo je i blizu
300 hektara pašnjaka na koje su prije rata Šarengrađani na ispaši držali
više od 300 konja, 500-ak goveda i tisuće svinja, dok je u tamošnjim
ritovima ribu izlovljavalo 15 registriranih ribara-alasa.
Šarengradska ada je i jedan od najvećih ornitoloških rezervata u ovom
dijelu Europe, po važnosti odmah iza Kopačkog rita, i najveće
mrjestilište divljeg šarana i ostale dunavske ribe. Iz svih navedenih razloga, premijer Zoran Milanović,
hrvatska Vlada i odgovorna ministarstva te Hrvatske šume pozvani su da
‘poduzmu žurne i odgovarajuće, učinkovite korake kako bi zaštitili
hrvatske interese, a Šarengradsku adu zaštitili i sačuvali od daljnje
devastacije i pljačke’.
