U Hrvatskoj se trenutno traži oko dvije i pol tisuće nestalih osoba. U zadnjih 20 godina prijavljeno je više od 22 tisuće nestanaka.
Ana Marija Vojković iz Ministarstva unutarnjih poslova posebno naglašava ulogu medija u pronalasku nestalih osoba.
“Uloga medija u bržem pronalasku nestalih osoba uz policijske mjere traganja od ključne je važnosti. Informacije o nekoj nestaloj osobi šire se nevjerojatnom brzinom i ta je informacija dostupna velikom broju ljudi”, kaže Vojković.
Nacionalna evidencija nestalih osoba, NENO, nastala je iz ideje da se svi profili nestalih osoba objedine i objave na jednom mjestu. Tako svi građani mogu dojaviti korisne podatke o bilo kojoj nestaloj osobi. Za to ne moraju više dolaziti u policijsku postaju već to mogu učiniti i on-line, nakon čega slijedi provjera informacija od strane policije.
“I ono što je vrlo važno, da bi prijavili nečiji nestanak ne morate čekati da prođe 24 sata jer upravo to vrijeme može biti presudno za uspješnost traganja”, ističe Vojković.
Iako u široj javnosti prevladava dojam kako je većina nestalih maloljetnih osoba iz odgojnih ustanova, ravnatelj Doma za odgoj djece i mladeži Zagreb, Božo Vrkljan kaže kako to nije točno.
“Ima negdje ovoga tipa doma na nivou desetak, od toga neki mali broj, kažem u svakom domu, jedan, dvoje ili troje najviše, a domovi imaju u prosjeku od 40 do 50 korisnika. Znači jedan mali broj, rekao bih u postotcima jedan ili dva posto, takvi bježe”, pojašnjava Vrkljan.
To su većinom recidivisti te im se pokušava pronaći eventualno druga sredina iz koje neće bježati.
Ipak, jedan dio njih završi i u odgojnim ustanovama zatvorenog tipa jer se nerijetko pronađu kao počinitelji raznih kaznenih djela. Najviše nestalih osoba je u dobi od 19 do 65 godina, od toga više muškaraca nego žena. Najstarija prijava datira iz 1961. godine. Za osobom se traga dok se ne pronađe ili proglasi mrtvom.
Ipak, treba naglasiti kako se najveći broj evidentiranih nestalih osoba odnosi na osobe nestale tijekom Domovinskog rata. Konkretno, 72 posto.
