Povodom objavljivanja ”Bhagavad Gite” u izdanju udruge Nara, u Gradskoj knjižnici Zadar, u utorak, 4.12. s početkom u 18 sati organizira se predstavljanje knjige popraćeno predavanjem ”Bhagavad Gita i različiti sustavi Joge” koje će održati Zoran Krneta, učitelj s 25 godiina iskustva podučavnja tradicionalnih sustava Joge i Vedante.
Bhagavad Gita je jedinstveno djelo. Smatra se esencijom filozofskog i religioznog promišljanja vedske Indije. Ona je duhovni i praktični vodič svakodnevnog života ogromno
g broja ljudi, a koja izlaže srž znanja o transcedentalnoj stvarnosti iz perspektive svih sustava indijske filozofije uključujući Jogu.
Bhagavad Gita se smatra tradicionalnim tekstom Joge, no ona također iznosi i filozofiju Vedante, filozofije koja znanje dovodi do svog vrhunca, a tragatelja do kraja puta njegovih duhovnih napora. Time Bhagavad Gita nadograđuje i nadilazi znanje Patanđalijevih Joga sutri.
Iz tog se razloga Bhagavad Gita smatra nezaobilaznim tekstom Vedante zbog čega je bila na repertoaru komentiranja brojnih vedantinskih mislilaca uključujući i one napoznatije počevši od Šankare, Ramunuđe, Madhave i Nimbarke.
Bhagavad Gita je zbog snage autoriteta koji posjeduje bila zloupotrebljavana na način da je pogrešno prevođena, ovisno o autoritetu filozofske škole ili religioznog pokreta koji su njeno tumačenje podredili vlastitim argumentima i stavovima.
Predavanje ”Bhagavad Gita i različiti sustavi Joge” je kritički osvrt i na danas prisutne moderne sustave Joge s obzirom na činjenicu da je Joga na Zapadu intenzivno prisutna zadnjih pedest godina. Znanstveni svjetonazor promijenio je razumijevanje duhovnosti. Najočitiji primjer je Joga iz koje su izbačeni njeni najvitalniji dijelovi kako ona ne bi kompromitirala današnji materijalistički i potrošački sustav životnih vrijednosti. Tako su i brojni duhovni učitelji poput Mahariši Maheš Jogija, Šrila Prabhupada, Šri Ravi Šankara, Deepaka Chopre prilagodili tradicionalna učenja Joge i Vedante svatko na svoj način i radi svojih vlastitih potreba i ciljeva.
Bhagavad Gita je objavljena iz potrebe da se ona objasni u kontekstu sadašnjeg trenutka, trenutka u kojem je njeno izvorno tumačenje odsječeno njenih tradicionalnih korijena, potrebe da se pravilno prevede i pročišti od onih slojeva značenja koja joj u izvornom tekstu ne pripadaju, i konačno da svi ljubitelji Joge otkriju nova duhovna iskustva kroz produbljenje vlastitog razumjevanja ovog dragocjenog teksta
