Europska unija izgrađena je na velikoj viziji slobodnog tržišta rada u kojoj bi talent mogao biti usklađen s potražnjom na besprijekoran i učinkovit način, nešto po uzoru na SAD. No danas samo tri posto radno sposobnih građana EU-a živi u drugoj zemlji EU-a, pokazuje istraživanje.
S obzirom na to da je mnogo mladih ljudi u krizom pogođenoj južnoj Europi koja ima stopu nezaposlenosti čak i do 50 posto, mnogi su se našli uhvaćeni u zamci jezika. Naime, mnogi ne mogu komunicirati u pokretaču gospodarstva koji najviše treba njihove vještine, a to je, drugim riječima, Njemačka, piše AP.
AP je napravio istraživanje europske financijske krize kroz prizmu mladih koji izlaze iz čahure studentskog života u doba najgore krize koja je pogodila europski kontinent i kakve nije bilo još od kraja Drugog svjetskog rata.
U sjevernoj Europi tvrtke očajnički žele popuniti radne praznine prouzrokovane niskim natalitetom i rastućom potrebom za specijaliziranim vještinama. Sama Njemačka treba nekoliko desetaka tisuća inženjera, IT-specijalista, medicinskih sestara i liječnika da bi njezino gospodarstvo ostalo uspješno u godinama koje dolaze.
No nedavna studija ukazala je na to kako je jezik najveća prepreka prekogranične mobilnosti u Europi.
‘Ono što se čini da bi moglo spriječiti daljnju integraciju tržišta rada u Europi je činjenica da govorimo različitim jezicima’, rekao je Nicola Fuchs-Schuendeln, profesor ekonomije sa Sveučilišta u Franfurtu i koautor studije.
