Očekivana životna dob dramatično se povećala u posljednjih 40 godina,
za 11 godina kod muškaraca i 12 kod žena. Međutim, u značajnom su
porastu psihički i fizički problemi, objavljeno u The Global Burden of Disease Study 2010,
najopsežnijem dosad provedenom istraživanju rasprostranjenosti i uzroka
najvećih bolesti i zdravstvenih rizika, javlja Guardian.
Rad na tom međunarodnom istraživanju s uzorkom od 500 ljudi trajao je
pet godina. Rezultati pokazuju značajne promjene od 1970. godine,
posebno govoreći o padu broja smrtnih slučajeva od različitih infekcija i
neishranjenosti. Većina ljudi na svijetu sada umire od srčanih bolesti
ili moždanog udara, od kojih je 2010. godine umrlo, kako procjenjuje
istraživanje, oko 12,9 milijuna ljudi.
Moderni uzroci smrti: Fizička neaktivnost, loša prehrana, visoki krvni tlak, pušenje i alkohol
Najveći rizični faktor današnjega doba je visoki krvni tlak koji je,
prema istraživanju, odgovoran za 9,4 milijuna smrti. Slijede pušenje
(6,3 milijuna) i alkohol (pet milijuna), koji je poseban problem u
Latinskoj Americi i Istočnoj Europi gdje uzrokuje gotovo četvrtinu svih
bolesti. Fizička neaktivnost i loša prehrana odgovorni su za 12,5
milijuna smrtnih slučajeva.
S produženjem životnoga vijeka pojavio se novi problem, a to je
veliki porast broja invalida. Iako živimo duže nego prije, to ne znači
da duže uživamo u zdravim godinama. U 1990-ima i 2000-ima očekivana
životna dob se kod muškaraca povećala za 4,7 godina, a kod žena za 5,1.
Međutim, “ekstra” godine “dobroga zdravlja” su se povećale za 3,9 kod
muškaraca i četiri kod žena, što znači da čine manji udio u životnom
vijeku nego prije dvadeset godina. Najveći problem su duševne bolesti,
uključujući anksioznost, bolovi u kostima i mišićima te gubitak vida i
sluha.
Najduže zdrave ostaju žene u Japanu, Singapuru, Južnoj Koreji i Španjolskoj
Međutim, žene u Japanu, Singapuru, Južnoj Koreji i Španjolskoj imaju
očekivani vijek zdravoga života iznad 70 godina, što kod muškaraca nije
nigdje zabilježeno. Posvuda su očekivani životni vijek i očekivani vijek
zdravoga života veći kod ženske populacije, osim u Afganistanu, Jordanu
i Maliju gdje je očekivani vijek zdravoga života veći kod muškaraca.
Žene s najdužim životnim vijekom su Japanke (86 godina), a muškarci
Islanđani (80 godina).
“Otkrili smo da je vrlo malo ljudi potpuno zdravo te da ljudi s
godinama nagomilavaju zdravstvene probleme”, rekao je doktor Christopher
Murray, direktor Instituta za zdravstvena mjerenja i evaluacije sa
Sveučilišta u Washingtonu, koji je i vodio istraživanje objavljeno u
medicinskom časopisu Lancet. “Na razini pojedinca, to znači da trebamo
procijeniti kako će nam život izgledati u 70-im i 80-im godinama. To
također podrazumijeva postavljanje drugačijih prioriteta u zdravstvenim
sustavima”, dodao je.
