Nama se govori da je to što oko 200.000 ljudi odlazi na skijanje dokaz da krize nema. Pa to je samo 2 ili 3 posto stanovništva!
Džepovi građana nisu i ne smiju biti kasice prasice za punjenje proračuna, pokrivanje tuđih gubitaka i pogrešnih poslovnih odluka. I koza i krava ne daju mlijeko tijekom cijele godine, nego samo tijekom laktacije kada daju pet, 10 litara mlijeka na dan. Što će država kada presuše džepovi građana čija je kupovna moć tako pala da se moraju odricati svega, pa se štedi i na hrani, što će imati posljedice na zdravlje, pogotovo mladih, saznaje slobodnadalmacija
Evo, sad je poskupjela naknada za vodu, uvode se nove za otpad, stižu i nove naknade za elektronički otpad, i kuna po kuna, pa će polovina prihoda odlaziti samo na režije. Kaže to Ilija Rkman, predsjednik Saveza “Potrošač”, komentirajući najnovije povećanje računa za vodu kojem nije kumovalo poskupljenje kubika vode nego su krešile dvije naknade. Tako se s 0,80 kuna na 1,35 kuna po kubiku povećala naknada za korištenje voda, a s 0,90 na 1,35 kuna skočila je naknada za zaštitu voda.
– 300 raznih naknada, doprinosa i pristojba postoji u Hrvatskoj
– 50 kuna stoji potvrda kod javnog bilježnika kojom dokazujemo da smo živi
– 30 kuna stoji otvaranje novog računa u banci
– 300 kuna stoji potvrda o ženidbi
– 200 kuna dođe sudska pristojba za razvod
– 3700 kuna dođe registracija i osiguranje manjeg automobila
– 1,35 kuna po kubiku plaćamo naknadu za korištenje vode
– 1,35 kuna po kubiku plaćamo zaštitu voda
– 3500 godišnje na naknade potroši prosječna obitelj
– 12,5 milijardi kuna godišnje građani i poduzeća plate za razne oblike nameta Kako su izračunali u splitskom vodovodu, to znači dodatnih 20 kuna mjesečnog troška kućanstvima ili 20 milijuna kuna na godišnjoj razini. Rkman ističe da je teško govoriti koliko nam je nagrizen standard, no veli da je dvijetisućite bila vrlo realna računica da jednoj četveročlanoj obitelji za normalan život bez razbacivanja mjesečno treba oko 1200 eura, a od onda je do danas mnogo toga poskupjelo i tečaj se promijenio te danas sigurno treba oko 1500 eura ili 25 posto više novca nego u 2000.
Deset posto dobrostojećih
– Nama se govori da je to što oko 200.000 ljudi odlazi na skijanje dokaz da krize nema. Pa to je samo 2 ili 3 posto stanovništva. Bio bih sretan da milijun ljudi ode na skijanje. Onda bi to značilo da krize nema. Danas u Hrvatskoj samo desetak posto ljudi sebi može priuštiti da vozi skupe automobile i nosi brendiranu odjeću – ostali preživljavaju i nemaju ni za mjesečne troškove. Oko 243 tisuće građana ima blokirane račune, a to su ljudi koji imaju obitelji, što znači da oko 729.000 ljudi nema za osnovne životne potrebe – objašnjava Rkman.
Tko želi jesti, mora kupiti hranu, a od prvoga dana ove godine ni kruh ni mlijeko više nisu pošteđeni PDV-a jer se na njih plaća pet posto tog poreza. PDV je u ožujku prošle godine skočio s 23 na 25 posto i izazvao val poskupljenja, struja je od lanjskog svibnja poskupjela za 20 posto, ali nas uz sve jasno vidljive stavke, deru i mnogi nameti pod nazivima naknada, provizija i troškova. Još 2008. bivši je ministar financija bio predstavio registar parafiskalnih nameta koji je bio šokantan jer se u njemu našlo 245 raznih naknada, doprinosa i pristojba.
Tada je bilo rečeno da su građanima i poduzećima ti nameti godišnje odnijeli oko 12,5 milijardi kuna, dok su u 2002. težili “svega” 5,5 milijardi kuna. Većina tih prihoda, 42 posto, ide na račune gradova, općina i županija, oko trećine Hrvatskim vodama, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, Hrvatskim cestama, Fondu za zaštitu okoliša… Kad toj golemoj svoti nameta dodamo one koji su uvedeni proteklih godina i još klasične poreze, ne bi čudilo da broj poreza i raznih nameta bude oko 300.
Poslodavci su proteklih godina grla izderali traženjem da se spuste nameti koji im opterećuju poslovanje: ukazivali su da neki gradovi u unutrašnjosti cijele kvartove proglase spomenikom kulture, što onda znači plaćanje spomeničke rente za svaki prostor u takvom kvartu, da ih opterećuju šumski, doprinosi HGK-a koje plaćaju u postotku od ukupnih prihoda, naknade turističkoj zajednici. Istina, aktualna i prošla vlada smanjivale su ta opterećenja, ali je na plećima gospodarstva i dalje veliki teret.
Ni građani se ne mogu požaliti da plaćaju malo naknada: prije nešto više od godine dana izračunali smo da jednu splitsku obitelj bez potrošenog kWh energije, litre vode, impulsa… godišnje naknade iz računa za razne režije stoje oko 3500 kuna, a tu smo uračunali RTV-pretplatu, naknade Hrvatskoj elektroprivredi za mjernu i opskrbnu uslugu, te za poticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora, preplatu za fiksni telefon, odvoz komunalnog otpada, komunalnu naknadu te one za korištenje i zaštitu voda…
Plati što si živ
Vozači su dobri platiše: da ne upale ni jednom automobil u godinu dana, samo za registraciju i osiguranje manjeg automobila trebaju izbrojiti oko 3700 kuna. Udruge potrošača godinama upozoravaju da je u redu da se plaća poštena cijena, fer za potrošača i za davatelja usluge koja mora biti transparentna i mjerljiva, a to naknade nisu, te su postavljali pitanja gdje odlazi novac, primjerice, od naknada za poticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora koje građani plaćaju s računima za potrošenu električnu energiju.
U našoj zemlji malo je besplatnih stvari, a građane sve košta, pa i potvrda da si živ – po javnobilježničkoj tarifi stoji 50 kuna, nema ni ženidbe bez, primjerice, 300 kuna, kolika je naknada za sklapanje građanskog braka za oboje mladenaca, a za razvod je sudska pristojba 200 kuna…
SD/eZd
