Izgradnjom škola na Novom Bokanjcu i Crvenim kućama rasteretile bi se sada "zagušene" škole, pa bi polovina osnovaca išla u jednu, a polovina u dvije smjene
O izgradnji osnovnih škola na Novom Bokanjcu i na Crvenim kućama govori se već sedam godina, ali je još uvijek neizvjesno hoće li do konca ove godine biti započeta gradnja barem jedne od dviju planiranih zgrada, piše slobodnadalmacija
Za to vrijeme niti jedan zadarski osnovac od njih 6700 raspoređenih u 331 razredni odjel ne pohađa nastavu u jednoj smjeni, dok učenici OŠ Šimuna Kožičića Benje, OŠ “Smiljevac” i Područne škole OŠ Bartula Kašića na Bokanjcu rade u tri smjene.
Izgradnjom škola na Novom Bokanjcu i Crvenim kućama rasteretile bi se sada “zagušene” škole, pa bi polovina osnovaca išla u jednu, a polovina u dvije smjene. Gdje je zapelo?
Gradski Upravni odjel za graditeljstvo lani je proveo postupak javne nabave i izabrao zagrebačku tvrtku “Kapital Ing” za izrađivača glavnog izvedbenog projekta za obje škole. Svaki od njih vrijedan je 300.000 kuna i taj bi posao uskoro trebao biti dovršen. No, kada će početi gradnja, sada je teško prognozirati.
– Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta još je 2006. godine imalo plan gradnje škola sa željom prelaska na rad u jednoj smjeni, a namjera je bila najprije eliminirati trosmjenski, pa rad u dvije smjene. Zadar je prijavio gradnju škola na Novom Bokanjcu i Crvenim kućama, Ministarstvo je to prihvatilo na način da je 60 posto sredstava uz pomoć Svjetske banke trebao osigurati državni proračun, a 40 posto Grad koji je trebao izraditi i projekte. Međutim, po urbanističkom planu uređenja za Crvene kuće bila je predviđena škola s nekakvim podzemnim garažama i parkinzima, te “zelenim igralištem” na krovu zgrade što je Ministarstvu bilo previše avangardno. Zbog izmjena plana i idejnog projekta, to je trajalo puno duže od planiranog, objašnjava gradski pročelnik za školstvo Joso Nekić.
U međuvremenu, promijenila se vlast, pa je nova garnitura u Zagrebu promovirala potpuno drukčiji pristup u izgradnji škola inzistirajući na javno-privatnom partnerstvu.
– Javno-privatno partnerstvo ima svojih prednosti jer se pronalaskom zainteresiranih investitora ubrzava gradnja, ali se pojavljuje i problem njenog poskupljenja do čak tri puta. A tu je i nejasnoća uključuje li 25-godišnje održavanje objekta i plaće kućnih majstora i čistačica. Koliko znam, Koprivnica je kroz JPP izgradila jednu srednju školu, ali su se pojavile poteškoće s financiranjem godišnjeg najma od preko osam milijuna kuna – kaže Nekić smatrajući da je najveći problem u tome što bi gradovi koji ne mogu ući u JPP i dalje ostali na radu škola u tri smjene iako bi sve škole u državi trebale imati iste osnovne standarde.
Gradska je vlast prvobitno dobila odobrenje za gradnju dviju velikih škola s 20 i 24 razredna odjela koji bi radili u jednoj smjeni, ali je zbog nedostatka novca na kraju odlučeno da se grade škole za rad u dvije smjene.
– Škole na Crvenim kućama i na Novom Bokanjcu trebale bi imati 20 razrednih odjela i radile bi u dvije smjene. Što se Novog Bokanjca tiče, gdje će zgrada biti izgrađena neposredno uz tamošnju crkvu, u pregovorima smo s nekim zainteresiranim investitorima, ali se, iako mi od tog modela nismo odustali, ne radi o klasičnom javno-privatnom partnerstvu. Ako ti razgovori urode dogovorom, škola na Novom Bokanjcu mogla bi se početi graditi ove godine, a nije isključeno da na Crvenim kućama gradnja počne 2014. godine – kaže pročelnik Nekić.
SD/eZd
