Sociolog Krešimir Krolo jučer je obranio doktorski rad Način korištenja internetskih društvenih mreža kao pokazatelj društvenoga kapitala mladih u Hrvatskoj. To je ujedno prvi doktorat združenoga doktorskoga studija sociologije na Sveučilištu u Zadru, javlja radio Zadar.
Kako je istaknuo njegov mentor, prof.dr.Aleksandar Štulhofer, Krolo je svojim radom obogatio sociološku literaturu. Posebno je naglasio činjenicu da je to prvi empirijski rad u Hrvatskoj, koji je prikupljao podatke iz života o mladim ljudima, društvenim mrežama i društvenom kapitalu, odnosno vezama i interesima koji spajaju ljude. Štulhofer je dodao kako je Krolo pokušao istražiti u kojoj mjeri internet i internetske društvene mreže djeluju pozitivno odnosno negativno na razinu društvenoga kapitala među mladima.
Po mom mišljenju došao je do vrlo zanimljivih podataka. Ponavljan, bitno je da ovo nije teorijski rad i ili što on misli o tome, nego je riječ o podacima koje je prikupio od mladih ljudi koji su stvarno uključeni u Internet. Postoje vrlo jasne empirijske indicije da neki oblici angažiranosti i aktivnosti na internetu potiču društveni kapital. Naravno, kako bismo i očekivali većina sadržaja nema veze s društvenim kapitalom nego se odnosi na prostor zabave, traženje identiteta itd. Ali, neki aspekti, osobito čini mi se sadržaji koji su vezani uz društvenu situaciju, za određene aspekte političkoga organiziranja, čini se, da u tom virtualnom svijetu imaju isti efekt kao i u stvarnom svijetu. Zapravo, umrežava ljude, povezuje ih i stvara nekakav osjećaj ne samo zajedništva, nego i zajedničkoga cilja i misije za opće dobro,
rekao je Štulhofer.
“Friški” doktor sociologije, Krolo, u nastavku je tako iznio niz zanimljivih podataka do kojih je došao online anketiranjem korisnika interneta i društvenih mreža. Anketu je do kraja “prošlo” 577 ispitanika u dobi od 15 do 34 godine. Najaktivniji u odgovorima bili su Splićani, a u stopu su ih slijedili Zadrani i Zagrepčani.
Stariji korisnici (30-34 godine) više koriste “klasični” Internet dok je mlađa populacija (15-19 godina) sklonija društvenim mrežama. No, mlađi se radije “zakače” na dvije do tri društvene mreže, uglavnom facebook, dok su stariji aktivniji na više različitih društvenih mreža. Krolo je istraživanjem došao do zaključka da muškarci imaju više profila na različitim društvenim mrežama od žena, a i češće komuniciraju s drugim profilima od žena.
Učestalost i intenzitet korištenja društvenih mreža negativno utječe na čitanje knjiga, pa oni koji češće i dulje “vise” na “fejsu” manje čitaju knjige. Kada je riječ o povjerenju općenito i povjerenju u institucije, najmlađi korisnici pokazuju vrlo nisku razinu. Što se tiče povjerenja u Sabor i ministarstva ono je najniže.
Po pitanju aktivizma na društvenim mrežama, korisnici su najaktivniji oko lokalnih tema. Isto tako mladi najradije potpisuju peticije i bojkotiraju određene proizvode i sudjeluju u dobrotvornim akcijama, dok članstvo u strankama zanima samo šest posto ispitanika.
