Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih izradila je 25 novih strukovnih kurikuluma koji obuhvaćaju standard zanimanja i standard kvalifikacije koji su usklađeni s novom metodologijom.
Pojašnjavajući kako u praksi to znači da će srednjoškolci koji odaberu strukovno obrazovanje pohađati potpuno novi moderniziran program, pomoćnica ravnatelja Agencije Jelena Letica nove kurikulume ocjenjuje svojevrsnom revolucijom u sustavu srednjoškolskog strukovnog programa. Naime, po prvi put u izradu srednjoškolskih programa uključeni su i predstavnici tržišta rada, piše novilist
– Postojeći strukovni programi u većini slučajeva starijeg su datuma i stvoreni su unutar školskog sustava, a sada smo po prvi put u izradu programa uključili i poslodavce, kao i sindikaliste. Osnovali smo sektorska vijeća, analizirali smo trendove, napravili dubinske intervjue s poslodavcima kako bismo vidjeli što oni točno rade. Na taj smo način dobili standard zanimanja i kvalifikacije koje se određenim programom moraju steći. Dali smo mogućnost poslodavcima da se čuje njihov glas u strukovnim programima, pojašnjava Letica.
Lakša prohodnost
Prema zamišljenim kurikulumima sustav strukovnog obrazovanja na svojevrstan će se način »bolonjizirati«, jer baš poput ECTS bodovanja na studijima, i polaznici strukovnih škola imat će sustav bodovanja, čiji je cilj mjerenje opterećenja učenika. – U jednoj godini učenik će moći prikupiti 60 bodova, a svaki bod nosi 25 sati učenja. Riječ je o novom mjerilu opterećenja učenika, a kroz četiri godine obrazovanja učenici će moći skupiti 240 bodova. Bodovi će se pridavati jedinicama ishoda učenja koje su prenosive u druge kvalifikacije, što u praksi znači da će se učenicima omogućiti lakša horizontalna prohodnost kroz sustav, odnosno prelazak u drugu školu, ističe Letica.
Uz potpuno nove programe za 25 strukovnih zanimanja i točno propisanih uvjeta tko može upisati pojedini program, kao i propisanih znanja koje će završeni srednjoškolci steći tijekom obrazovanja, novi strukovni kurikulumi promijenili su i nazive pojedinih zanimanja
Tako će dosadašnji računalni tehničar u strojarstvu postati strojarski računalni tehničar, tehničar zaštite osoba i imovine postaje tehničar tjelesne zaštite, tehničar PT prometa postaje tehničar za poštanske i financijske usluge, dosadašnji geodetski tehničar preimenovan je u tehničara geodezije i geoinformatike, dok odjevni tehničar postaje modni tehničar.
Uvedeno je i potpuno novo zanimanje, a riječ je o programu agrotehničar koji objedinjuje i mijenja dosadašnje programe poljoprivredni tehničar opći, poljoprivredni tehničar stočar i poljoprivredni tehničar biljne proizvodnje. Ostali programi koji će se iz temelja promijeniti, ali će zadržati postojeći naziv su: tehničar za jahte i marine, modelar obuće i kožne galanterije, šumar, drvodjelski tehničar dizajner, medijski tehničar, ekonomist, prodavač, ekološki tehničar, web dizajner, tehničar za vozila i vozna sredstva, klesarski tehničar, komercijalist, prehrambeni tehničar, tehničar za mehatroniku, tehničar cestovnog prometa, kozmetičar, tehničar za elektroniku, nautičar unutarnje plovidbe i tehničar za računalstvo.
Uz bodove, glavno mjerilo učeničkog znanja i dalje će biti ocjene, a dodajući kako će se iduće školske godine novi kurikulumi provoditi eksperimentalno, što znači da se neće primjenjivati u svim srednjim školama, Letica najavljuje kako će se nakon godinu dana provesti evaluacija programa te će se, pokaže li se potreba, intervenirati u njima. Nakon eksperimentalne faze, novi će kurikulumi zaživjeti u cjelokupnom hrvatskom strukovnom srednjoškolskom sustavu.
Moderniji program
– Odlučili smo se za eksperimentalnu provedbu kako bismo bili fleksibilni i imali mogućnost intervencije u programima. Pozvali smo škole da iskažu svoje interese za uključivanje u eksperimentalnu fazu i interes škola je golem. Krajnju odluku o tome u kojim će se školama provoditi eksperimentalni dio donijet će Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Još ne znamo hoće li se dopustiti svim zainteresiranim školama da sudjeluju u programu ili će se pak njihov broj limitirati, kaže Letica.
Uvođenje novih kurikuluma za učenike znači mijenjanje sadržaja programa koji je daleko moderniji od dosadašnjeg i usklađen s potrebama tržišta rada, a za nastavnike, kaže Letica, mijenja se jako puno jer očekuje ih novi nastavni plan i program.
NL/eZd
