Međuotočno povezivanje – o ovoj je temi sinoć bilo riječi na još jednom Morskom utorku u Gradskoj knjižnici Zadar. Prof. Rajko Radulić govorio je o problemima i perspektivama povezivanja otoka zadarskoga arhipelaga.
”Ovo je tema koja se prelama na našim leđima, na leđima naših otočana. Tužno je gledati kako naši otoci sahnu, venu i nestaju. Nešto se mora poduzeti, ili će se dogoditi da će se na otoke stavljati samo stražare”, kazao nam je Radulić.
Neshvatljivo je da sve trajektne linije imaju polazište iz Zadra, smatra Radulić. ”Neracionalno je da zadarski akvatorij ima ovakvu situaciju prema zapadu. Polazak iz Zadra prema našim zapadnim otocima traje i po nekoliko desetaka milja. A da ne govorimo o Premudi s 42 milje udaljenosti. Trajekt je most, a ne teretna pruga, treba se postaviti na najkraće relacije. Otok Ugljan tako je smješten da bi on bio most prema zapadnim otocima. Ima kompletnu infrastrukturu. Nije više ono što je bio prije dvadeset godina”, kaže Radulić.
Dok se gradio kanal kroz Ždrelac, trajekt za Iž išao je linijom od 14 milja do Bržanja. Umjesto da se racionalno razmišljalo, postavila bi se linija Preko-Zadar koja već postoji i otočko stanovništvo prevezlo bi se u Lamjanu, iz Lamjane – tri milje dalje, poručio je.
Radulić smatra da srećom imamo ljude kojiapeliraju za interese otočana. ”Ako šutimo, nitko nas neće čuti. Ovo je možda jedan mali vapaj u zadnji čas. Mislim da će se ipak, ako budemo djelovali, nešto i ostvariti”, zaključuje Radulić.
