Hrvatska bi početkom iduće godine trebala dobiti novi Obiteljski zakon, čiji je nacrt u netom okončanoj javnoj raspravi zaradio niz kritika pravne struke i udruga, ali i pohvale HBK. Na primjedbe kako je pun nedorečenosti koje će u praksi stvoriti zbrku, iz Ministarstva socijalne politike i mladih kritike odbacuju.
Jedna od novina budućeg Obiteljskog zakona je novi stari instrument obveznog savjetovanja i obiteljske medijacije tijekom pokrenutog razvoda. Na internetu će biti dostupan plan o roditeljskoj skrbi te predvidljivi iznos uzdržavanja djece. Šefica radne skupine Branka Rešetar na ovotjednom skupu na Pantovčaku je pojasnila.
“Cilj ovog jest poštivanje autonomije roditelja i njihovog ustavnog prava i slobode da samostalno odlučuju o odgoju djece s tim što će država nadzirati njihov dogovor na način da će ovjeravati ove planove roditeljske skrbi”, rekla je Rešetar.
Dosta bure izazvao je dio o pravnoj zaštiti obiteljskog doma, koji se neizravno uvodi kao sredstvo zaštite od obiteljskog nasilja.
“Sud može, s obzirom na okolnosti slučaja, odrediti roditelju koji ostaje obvezu plaćanja paušalnog iznosa najamnine drugom roditelju i plaćanje režijskih troškova nekretnine. Naravno, na teret roditelja koji ostaje. Šesti stavak je da je potrebno da sudac postupa pravično, da ne odšteti onog roditelja koji izlazi iz nekretnine pri čemu bi njegova egzistencija bila ugrožena”, ističe Rešetar.
Niz zamjerki struke zbog 200-injak manjkavih odredbi rezimirala je profesorica Dubravka Hrabar sa zagrebačkog Pravnog fakulteta.
“Mislim da je ovaj prijedlog nacrta Obiteljskog zakona jedan proces koji, ako stupi na snagu, čak eventualno i u nekoj poboljšanoj verziji, katastrofa”, izjavila je Hrabar.
Među ostalim, zakonodavcu se zamjera nejednakost bračne i izvanbračne zajednice u korist braka umjesto obitelji. Sanja Juras iz udruge Kontra upozorila je na ponovo izostavljenu zaštitu obiteljskog života za istospolne obitelji.
“Time se daje, zapravo, negativna poruka društvu. Zapravo se tretira osobe koje žive u istospolnim obiteljima kao građane i građanke drugog reda”, naglasila je Juras.
Na zaštiti prava u istospolnoj zajednici, a riječ je o opsežnom poslu, radi Ministarstvo uprave, odgovara Rešetar. Ne razumije ni kritičare prijedloga da se, ovisno o prihodima, kazni onog tko bivšem partneru uskraćuje viđanje djeteta. I to novčano do 30 tisuća kuna, pa čak i zatvorom.
“S jedne strane kritizirate da nemamo efikasne mjere zaštite kontakata između roditelja i djeteta i mi unesemo te efikasne mjere zaštite. Onda nam se govori da smo prestrogi prema roditelju”, kaže Rešetar.
Na razočaranje mnogih očeva, Hrvatska neće slijediti primjer Švedske, Belgije i Francuske oko pravedne podjele skrbništva. Zajedničko skrbništvo je, kao i sada, moguće samo ako se roditelji o njemu slože. Inače je dijete ‘oružje u rukama zaraćenih strana’, ustraje Rešetar.
“To je gore da jedan roditelj samo skrbi o njemu. Dakle, između prava očeva i prava majki, mi ćemo ovdje zaštititi dijete na način da im nećemo dopustiti da se, preko instituta zajedničke roditeljske skrbi, obračunavaju na račun djeteta”, stav je šefice radne skupine za izradu Obiteljskog zakona.
Novost je i postavljanje granice za uzdržavanje na 26 godina u slučaju redovitog studija. No za razliku od kritičara, Rešetar poručuje, pravne zbrke neće biti. Iako su, zaključuje ironično, sadašnji zagovornici kozmetičkih promjena, 2011. sami zazivali reformu obiteljskog zakonodavstva.
