20 godina planiranja Zadarske županije
Gliptoteka HAZU u suradnji Zavoda za prostorno uređenje
grada Zadra i Zadarske županije poziva na otvorenje izložbe
“Prostori su-djelovanja ” 20 godina planiranja Zadarske
županije, (Galerija I.) u četvrtak, 10.listopada
2013. u 19 sati.
Izložba ostaje otvorena do 27. listopada a može se pogledati od utorka
do petka od 11 do 19 sati, vikendom od 10-14 sati.
Izložba
Prostori su-djelovanja polazi od rada Zavoda za prostorno uređenje
Zadarske županije koji je tijekom zadnjih dvadeset godina afirmirao
interdisciplinarne suradnje i primjenjivao ga u izradi planskih
dokumenata. Sustavno naručivanja istraživačkih i eksperimentalnih
studija i praksi u Hrvatskoj nije uobičajena, pa je Zavod postao
jedno od središta povezivanja suvremene teorije i institucionalne
prakse u nastojanju da se reagira i djeluje u skladu s aktualnim
transformacijama izgrađenog okoliša.
Svakako,
Zadarska županija i Grad Zadar su uslijed svoje kulturne, ekonomske
i prirodne heterogenosti pa i duge urbane tradicije bili zahvalno
područje za istraživanja. Izložba se zato i zasniva na preklapanju
dva sadržajna sloja: prvi okuplja rezultate istraživanja i načine
njihove implementacije u planove, dok drugi ocrtava urbanističke
značajke Županije i Grada, oslanjajući se i na analitičke dijelove
plana ali i na zapažanja samih autora izložbe.
Postav
izložbe nerazdvojiv je od njegovog sadržaja. Fizička struktura
Županije je rekonstruirana putem uzdužnih presjeka prepoznatljivog
reljefa u nizovima od otoka, preko priobalja, Ravnih kotara i
Bukovice, pa se izložba doživljava kroz ulazak u topografiju. U nju
je postavljena mreža toponima sa pripadajućim rezultatima
istraživanja i na taj način je znanje koje je stvoreno kroz rad
Zavoda i suradnika teritorijalizirano. U topografiju je upisan i
pojmovnik koji daje brzi i čitak uvid u ključne postavke
urbanističkog diskursa. Sličan postupak proveden je i sa Gradom
Zadrom čija je karta raslojena u najvažnije teritorijalne segmente,
a u njih su ucrtane već postojeće i buduće intervencije. Ove
“značenjske topografije” su središte izložbe, dok su studije
pokazane kao zasebne cjeline.
Naglasak
je stavljen na vodeće razvojne procese u Gradu i Žuapniji. U mjerilu
Grada je to demilitariziracija velikih zona koje se prenamijenjuju u
javne sadržaje, izvedba javnih zgrada i javnih prostora poput
internacionalno zamijećenih Morskih orgulja, te nastojanje da se
uspostave novi razvojni pravci koje bi induciralo preseljenje
trajektne luke sa poluotoka u novi prometni terminal u uvali
Gaženica.
U
mjerilu Županije, prati se koncepcija planiranja koje se bazira na
već započetim procesima i resursima koji se povezuju u teritorijalne
mreže. Iako planovi barataju sa “površinama”, u planovima i
istraživanjima afirmira se pristup u kojem je važnija kvaliteta
aktivnosti i njihove interakcije nego fizičke strukture. Zaštita
okoliša integrirana je u sve planerske
zamisli.
Većina
planerskih inicijativa nastala je kroz proces su-djelovanja,
aktivnog dijaloga između različitih disciplina provođen kroz
različite formate: studije, seminare, radionice, simpozije…
Naročito je bio bitan teško vidljiv sloj pregovaranja sa političkim
i ekonomskim akterima. U okolnostima u kojima su suprotstavljeni
brojni interesi a instrumenti regulacije su ograničeni, istraživačke
studije i kontinuirani javni rad Zavoda poslužili su kao bitan
argument u zagovaranju javnog interesa.
Autori
izložbe i postava arhitekti: Maroje Mrduljaš, Damir Gamulin Gamba,
Antun Sevšek.
Stručni
konzultanti: Nives Kozulić, ravnateljica Zavoda za prostorno
uređenje Grada Zadra i arhitekt Vladimir
Mattioni
