S prvim danom iduće godine gasi se Državni inspektorat, prije 15 godina osnovan kao neovisno, zasebno tijelo u čijem se sastavu nalaze gospodarska i inspekcija rada, kao i elektroenergetski te rudarski inspektori, piše Novi list
Svi inspektori, njih oko 800 koji rade u pet područnih jedinica – u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Varaždinu i Osijeku, zajedno sa zaposlenima u središnjici Inspektorata u Zagrebu, bit će raspoređeni u nekoliko ministarstava, ovisno o području kojim se bave. Ministarstvo rada Miranda Mrsića dobit će svoju, inspekciju rada, inspektori zaštite potrošača, trgovine, usluga, općenito gospodarska inspekcija, odlazi pak u Ministarstvo gospodarstva.
Transformacija
Da se Inspektorat gasi, službeno se dade naslutiti samo iz Vladinih Smjernica ekonomske i fiskalne politike do 2016. godine, prihvaćenih na Markovom trgu ovih dana. Kako tamo stoji, doći će do »transformacije« Inspektorata, koja zapravo znači gašenje te institucije. Kako nam je službeno potvrđeno u Vladi, Inspektorat kao zasebno tijelo više neće postojati, već će njegovi inspektori biti premješteni pod krov »svojih« ministarstava. Otpuštanja, napominju, neće biti, jer inspektora u državi ionako nema dovoljno, no dosta bi ih moglo biti poslano u prijevremenu mirovinu. O kojem je broju riječ, za sada nije poznato, no kako govore podaci samog Inspektorata, čak je 416, dakle više od 50 posto zaposlenika, starije od 50 godina.
Mrsić: Efikasnost rada bit će tako puno veća
Upitan kako će inspekcija rada pod istim krovom s ministarstvom raditi nepristrano, ministar rada Mirando Mrsić odgovara kako se nada da hoće. Logično je, napominje, da u ministarstvu, zaduženom za provođenje Zakona o radu, sjedi inspekcija koja taj rad na terenu kontrolira.
– Efikasnost rada će tako biti puno veća, a upravo postojećom efikasnošću Državnog inspektorata nismo zadovoljni. Sad će inspekcija mati puno šire ovlasti, drugačiju organizaciju, mobilne timove, kaže Mrsić. Na pitanje hoće li biti otpuštanja, odgovara kako će, barem u slučaju inspekcije rada, biti procijenjen rad svakog od inspektora.
– Želim da u toj inspekciji rade najbolji ljudi, indikativan je Mrsić.
Gospodarska inspekcija, zadužena za, između ostalog, zaštitu potrošača, kontrolu usluga u turizmu, cijene, deklaracije, naknade i pristojbe te tako dalje, broji 345 inspektora, i 60 voditelja. Inspekcija rada ima 220 inspektora i 23 voditelja, koji će također biti vraćeni na inspektorska mjesta. Prema informacijama iz Vlade, ovom će transformacijom biti postignute značajne uštede, između ostalog i zbog smanjenja broja voditelja, a ministarstva će dobiti svoje inspekcije kao što, primjerice, Ministarstvo zdravlja ima svoju, sanitarnu inspekciju, Ministarstvo graditeljstva građevinsku, Ministarstvo financija poreznu inspekciju, carinu i tako redom.
Društvena poluga
Upravo u toj, »svojoj« inspekciji unutar ministarstava Branko Jordanić, »otac« Državnog inspektorata, koji je dužnost napustio 2004. godine, vidi najveći, i jako ozbiljan problem.
– Takvo je rješenje van svake pameti. U Hrvatskoj više neće biti nepristranih inspektora, već će oni morati kontrolirati i sankcionirati poteze onih koji s njima sjede na istom katu! Nitko ne može sam sebe kontrolirati, a ovo će biti upravo to, kao da vlastitu djecu, ilustriram, roditelji ispituju na vozačkom ispitu i sva djeca, dakako, i kako god vozila, taj ispit polože. Ministarstva su mjesta na kojima se formira stav, a s tim će stavom inspektori onda na teren. Državni inspektorat, u kojem su zapravo trebale biti sve inspekcije, pa tako i sanitarna, građevinska, porezna i ostale, trebao bi biti poluga kojom se kreira bolje društvo, ogorčen je Jordanić. Sustav je ovim, smatra, vraćen više koraka unatrag, kao što je uvjeren i u to da neće za svih 800 inspektora biti mjesta.
NL/eZd
