Izmjenjeni Zakon o kaznenom
postupku prema kojem državno odvjetništvo za najviše dva i pol mjeseca
od završetka istrage mora podignuti optužnicu ili odustati od kaznenog
‘progona’ okrivljenika sutra će stupiti na snagu.
To je tek
jedna u nizu predviđenih izmjena ZKP-a koje je Ministarstvo pravosuđa
izradilo nakon što je Ustavni sud u srpnju djelomično ili u cijelosti
ukinuo 43 odredbe tog zakona, kako bi se oštećenicima i okrivljenicima
osigurala viša razina pravne zaštite, a tužiteljstvu učinkovitiji alati
za rad.
Izmjenjeni zakon propisuje da državno odvjetništvo mora u roku
od 15 dana optužiti okrivljenika ili odustati od kaznenog progona, dok u
složenim predmetima taj rok iznosi 30 dana. Rokovi mogu biti produljeni
za 15 dana, odnosno 30 dana u složenim predmetima. Glavni državni
odvjetnik u iznimnim slučajevima rokove za podizanje optužnice može
produljiti za dodatnih 15 dana, tako da optužnica mora biti podignuta za
najviše dva i pol mjeseca od završetka istrage.
U zakon je ugrađen i “osigurač” po kojem će se postupak moći
ponoviti na temelju stegovnog postupka protiv državnog odvjetnika koji
nije podigao optužnicu.
U više antikorupcijskih istraga odvjetnici su upozoravali da je
tužiteljstvo “probijalo rokove” za podizanje optužnica, odnosno da ih
nije podnosilo u zakonom predviđenom roku.
Kazneni postupak u buduće će započinjati pravomoćnošću rješenja o
provođenju istrage ili potvrđivanjem optužnice, a ne podnošenjem
kaznene prijave. Ustavni sud je, naime, ukazao na manjkavost rješenja po
kojem kazneni progon počinje podnošenjem kaznene prijave jer to ne
znači da je kazneno djelo zaista i počinjeno.
Novim izmjenama ZKP-a, koji je stupio na snagu 2008. kao snažan
državnoodvjetnički alat u borbi protiv korupcije, ali je postao i meta
brojnih kritičara, predviđeno je da bi istraga trebala završiti za šest
mjeseci. Ako ne završi u tom roku državni odvjetnik je dužan izvijestiti
višeg državnog odvjetnika koji mora “poduzeti mjere” da se istraga
okonča. U složenim predmetima rok se može produljiti za još šest
mjeseci, a glavni državni odvjetnik u najsloženijim predmetima istragu
može produljiti za 12 mjeseci.
Istraga se može provesti za nedjela za koja je propisana kazna
zatvora veća od pet godina, dok je obavezna za nedjela koja se
kažnjavaju s više od 15 godina te u postupku protiv neubrojivih.
Kaznena prijava mora biti riješena u roku od šest mjeseci
Osim promjena vezanih uz odluku Ustavnog suda, izmjenama su
poboljšana ili ispravljena postojeća zakonska rješenja iz 2008., unesene
međunarodne obveze koje su u međuvremenu nastale te je ojačana zaštita
žrtava kaznenih djela, posebice prava djece u kaznenim postupcima.
Prijedlogom je regulirano da se kaznena prijava mora riješiti u
roku od šest mjeseci, za razliku od dosadašnjeg roka koji je bio samo
deklarativne naravi.
Žrtva i oštećenik dva mjeseca nakon podnošenja prijave imaju
pravo zatražiti obavijest o tome što je poduzeto po njihovoj prijavi.
Ako se prijava ne riješi u roku od šest mjeseci podnositelj prijave,
oštećenik i žrtva mogu podnijeti pritužbu zbog odugovlačenja postupka, a
okrivljenik zbog povrede prava obrane.
Izmjenama je uređeno i da okrivljenik te branitelj imaju pravo
uvida u spis u ranijoj fazi postupka, odnosno čim je okrivljenik ispitan
ili mu je dostavljeno rješenje o istrazi.
Zakonom se uvodi i sudska zaštita za alate kojima se zadire u
ljudska prava, kao što su posebne dokazne radnje i tjelesni pregled, dok
će za provjeru telekomunikacijskih kontakata biti potreban sudski
nalog.
Predviđena je i mogućnost osnivanja posebnih odjela za
istraživanje imovinske koristi, u koje prema zahtjevu državnog
odvjetništva mogu biti upućeni službenici MUP-a i Ministarstva
financija. Radom u tim odjelima upravljat će državno odvjetništvo koje
istražiteljima može davati naloge i upute. Očekuje se da će to
doprinijeti učinkovitosti tužiteljstva u otkrivanju i oduzimanju
nezakonite imovinske koristi.
Okrivljenicima je uvedeno posebno pravo na primjereno vrijeme za
pripremu obrane. Prema prijedlogu snimat će se svako, a ne samo prvo
ispitivanje okrivljenika u tužiteljstvu i to će, umjesto transkripta,
biti dokaz na sudu.
No, izmjenama se omogućuje i da se okrivljenicima koji su imali
branitelja po službenoj dužnosti jer ga sami nisu mogli platiti,
naknadno naplati taj trošak ako se utvrdi da ipak imaju novca.
Predviđeno je i da će iskazi koje daju žrtve obiteljskog nasilja
biti korišten kao dokaz čak i ako se naknadno pozovu na blagodat
nesvjedočenja protiv članova obitelji.
Također je predviđeno da se protiv pravomoćne presude donesene
na temelju postojećeg ZKP-a, koja se u odlučujućoj mjeri temelji na
ukinutim odredbama može podnijeti zahtijev za obnovu postupka u roku od
godinu dana od stupanja na snagu zakona, odnosno primitka nepravomoćne
presude.
