U Srbiji je zabilježeno
nekoliko slučajeva smrti zbog infekcije superbakterijom NDM-1, otpornom
čak i na najjače antibiotike, piše u četvrtak beogradski “Blic”,
navodeći da su svjetski stručnjaci ocijenili da je Srbija potencijalni
rasadnik te opasne bakterije.
Prema navodima lista, znanstvenici su već upozorili da je
superbakterija nađena kod nekih ljudi iz Velike Britanije, SAD-a,
Kanade, Australije i Nizozemske, a zajedničko im je to što su putovali u
Indiju ili Srbiju radi neke kirurške intervencije.
Riječ je, piše list, o novom genu bakterije, nazvanom New Delhi
metalo-beta-laktamaza, ili skraćeno NDM-1, koji se nalazi u bakterijama
otpornim na skoro sve postojeće antibiotike, na koje na kraju ne djeluju
ni “karbapenemi”, koji se smatraju najjačim i najpouzdanijim
antibioticima za mnoge infekcije.
“U našoj zemlji je tijekom 2011. i 2012. superbakterija
identificirana kod osam pacijenata, ali to nije prava slika raširenosti
NDM-1, već samo vrh ledenog brijega. Pacijenti su bili liječeni na
Vojno-medicinskoj akademiji i u jednoj privatnoj klinici”, kaže za
“Blic” dr. Branko Jovčić s Biološkog fakulteta i znanstveni suradnik
Instituta za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo Sveučilišta u
Beogradu.
Ovaj stručnjak kaže kako se dugo vjerovalo da je Indija endemsko
područje i da je odatle počelo širenje superbakterije, ali su naknadno
dobijeni podaci pokazali da je i regija Balkana, s posebnim isticanjem
Srbije, rezervoar te bakterije, a možda i drugo endemsko područje NDM-1.
“Nedugo zatim opisani su i slučajevi pacijenata koji su bili na
medicinskom tretmanu u Srbiji, uključujući i Kosovo, koje je u studijama
posebno izdvojeno. Upravo su ti slučajevi opredijelili europsku javnost
da našu zemlju označi kao područje odakle se širi superbaktrija”, tvrdi
za “Blic” Jovčić i zamjera što je izostalo reagiranje nadležnih
institucija i zdravstvenih ustanova.
Prema objašnjenju ovog stručnjaka, smrtnost pacijenata
inficiranih bakterijama koje nose NDM-1 je i do 50 posto, ali sve ovisi o
starosnoj dobi pacijenta, imunitetu, te kvaliteti medicinskih usluga i
državi u kojoj se bolesnik nalazi.
Srbija je, tumači Jovčić za “Blic”, u ovu poziciju došla zbog
česte zloporabe antibiotika, što podrazumijeva čestu i neracionalnu
upotrebu tih lijekova čiji je rezultat sve veća otpornost bakterija.
Takođe, ističe on, bolničke sredine su pune bakterija koje su se
tamo “udomaćile” i stekle mnogo veću otpornost, zbog čega je mnogo gore
da se čovjek razboli u bolnici nego kod kuće.
