U zadnje vrijeme pronađeno je petnaestak mrtvih
kornjača na području od šibenskoga do zadarskoga akvatorija. Prije šest
dana četiri mrtve kornjače more je izbacilo na obalu uvale Saharun. Dok
stručnjaci vrlo oprezno govore o mogućim uzrocima, javnost je okrivila
nedavna seizmička istraživanja u podmorju u potrazi za naftom i plinom.
”Neka dođu pobrojati mrtve morske
kornjače na plaži Saharun. Dođu naši prijatelji iz Parka priredi i
pobroje ih i nikome ništa. Nitko ne govori od dvadeset mrtvih kornjača.
Nikad takav pomor. Ja sam našao par puta mrtve kornjače, jer ih pokupi
propela ili slično. A, ove godine preko dvadeset komada”, dramatičnim je glasom u emisiju Radio Zadra nazvao mještanin Sali, koji se predstavio kao tamošnji “škovacin”.
On sumnja da su za sve kriva seizmička istraživanja jadranskoga područja u potrazi za naftom i plinom.
U razgovoru s ravnateljicom PP Telašćica Nikolinom Baković doznaje se kako su prije šest dana primili dojavu o mrtvim kornjačama na plaži Saharun.
”U dva navrata smo bili na plaži i
pronašli četiri uginule kornjače. Bilo je dojava o još dvije no nismo ih
uspjeli pronaći. Tri životinje su bile u raspadajućem stanju, pa smo
samo jednu s vidljivim ozljedama poslali Veterinarskom fakultetu u
Zagreb, te obavijestili sve mjerodavne institucije, od Državnoga zavoda
za zaštitu prirode do Inspekcije za zaštitu prirode i dežurnoga
veterinara u Zadru”, rekla je ravnateljica Parka prirode.
Dodala je kako su izmjerili životinje te opisali stanje u kakvom su
nađene na zamolbu županijske Javne ustanove za zaštićena područja. O
mogućim uzrocima ugibanja životinja nije mogla govoriti dok zagrebački
stručnjaci ne odrade svoj dio posla.
Inače, u posljednje vrijeme je na potezu od zadarskoga do šibenskoga
akvatorija pronađeno još desetak mrtvih kornjača. Talijanski stručnjaci
iz Miramare parka pokraj Trsta
pronašli su navodno tristotinjak mrtvih kornjača i sumnjaju kako bi za
pomor mogla biti upravo podmorska istraživanja u Jadranu. Međutim, za to
nemaju čvrstih dokaza.
Da Talijani, doduše oprezno, sumnjaju na to potvrdio nam je jedan od vodećih stručnjaka u zaštiti kornjača, doc. dr. Bojan Lazar s Odjela za bioraznolikost Sveučilišta u Kopru, koji kaže kako je u razdoblju listopad-studeni, za lijepa vremena, na potezu od Trsta do Veneta uočen neuobičajen fenomen za to doba godine. More je u samo nekoliko dana izbacio sedamsdesetak mrtvih kornjača.
”Kolege iz Padove sumnjaju da bi uzrok
mogla biti seizmička istraživanja u podmorju Jadrana, no za to nemaju
čvrstih dokaza, tako da to ne može ni biti službena teorija,” kaže dr. Lazar.
Međutim dodaje kako je podmorje oko Dugoga otoka zimovalište
kornjačama Jadranskoga mora, a upravo u tom razdoblju je pojačano
ribarenje.
”To su
hladnokrvne životinje koje prezimljuju na dnu kada su temperature mora
11-12 stupnjeva. Zato kornjače vrlo često kao slučajni ulov završe u
ribarskim mrežama. Prema nekim procjenama, na Sjevernom Jadranu, gdje
je i najveće stanište kornjača, u mrežama godišnje završi između četiri i
šest tisuća kornjača. Dobar dio preživi i ribari ga vrate u more, ali
nemali broj ipak ugine. Naravno, za jakoga juga uginule životinje završe
na obali, a puno lakše ih je uočiti na pjeskovitim uvalama, kakva je
primjerice Saharun,’‘ kaže dr. Lazar.
