II. stup najsloženiji

Tko i kako nasljeđuje II. mirovinski stup?

Ako član obveznog fonda umre prije nego je počeo koristiti mirovinu, sredstva ušteđena na njegovom osobnom mirovinskom računu (II. stup) su nasljedna i pripast će zakonskim nasljednicima, osim ako članovi obitelji ostvare pravo na obiteljsku mirovinu, piše Narodni list

Drugi mirovinski stup našao se prethodnih dana u središtu javnosti nakon što je ministar Slavko Linić zaključio kako bi iz njega mogao povući sredstva za “krpanje” šuplje državne blagajne koja je u crvenom minusu. No II. stup kojim se Linić razmahuje od I. se stupa razlikuje po tome što je I. stup obavezan za sve zaposlene, i iz njega se isplaćuju mirovine sadašnjim umirovljenicima, dok je II. stup za dio radnika bio dobrovoljan, i sredstva za njega se uplaćuju na osobni račun.

Reformom mirovinskog sustava iz 2002. godine I. stup je ostao u državnom vlasništvu, dok sredstva iz II. i III. stupa mogu kontrolirati i fondovi koji su u privatnom vlasništvu. U isto to vrijeme svi radnici koji su bili mlađi od 40 godina morali su se uključiti u II. stup, dok su oni koji su tada bili u dobi između 40 i 50 godina mogli birati žele li ili ne. Prema Zakonu o doprinosima stopa za osiguranike I. stupa iznosi 20 posto osnovice za plaćanje doprinosa, i naziva se još mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti. Oni pak osiguranici koji su obuhvaćeni II. stupom 15 posto uplaćuju u I. stup, a 5 posto u II. stup, tj. individualnu kapitaliziranu štednju.

II. stup najsloženiji

Hrvatski sustav mirovinskog osiguranja postavljen je na tri stupa. Prvi je obavezan za sve zaposlene, drugi je za jedan dio zaposlenih obavezan, a treći je u potpunosti dobrovoljan. Kada osiguranik stekne uvjete za mirovinu, on tad odabire mirovinsko osiguravajuće društvo i u njega prenosi sredstva s osobnog računa iz mirovinskog fonda (II. stup) čiji je do tada bio član. S odabranim mirovinskim osiguravajućim društvom osiguranik sklapa ugovor o isplati mirovine. No najveća nejasnoća koja prati mirovinske stupove je način njihovog nasljeđivanja u slučaju smrti osiguranika.

Dok je nasljeđivanje mirovine iz I. stupa, tzv. obiteljske mirovine na temelju međugeneracijske solidarnosti, mnogo jasnije i jednostavnije, te zakonski definirano, nasljeđivanje mirovine iz II. stupa krije u sebi mnoge “zamke”, no i ono može postati dijelom obiteljske mirovine. Treći pak stup je najjednostavniji po tom pitanju, sva kapitalizirana sredstva idu nasljednicima. “Ako član obveznog fonda umre prije nego je počeo koristiti mirovinu, sredstva ušteđena na njegovom osobnom mirovinskom računu (II. stup) su nasljedna i pripast će zakonskim nasljednicima, osim ako članovi obitelji ostvare pravo na obiteljsku mirovinu.” – stoji na stranicama Raiffeisen obveznog mirovinskog fonda. Ono što su oni tu kratko rekli, detaljnije objašnjavaju u Regosu (Središnjem registru osiguranika)

“U slučaju smrti člana obveznog mirovinskog fonda (II. stupa) prije ostvarivanja prava na mirovinu, a članovi obitelji imaju pravo na obiteljsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, ukupno kapitalizirana sredstva s računa tog člana će se prenijeti Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje koji će tada odrediti obiteljsku mirovinu na temelju ukupnoga mirovinskog staža preminulog osiguranika, kao da je preminuli osiguranik bio osiguran samo u sustavu obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti.” Dakle cjelokupna sredstva obiteljske mirovine bit će isplaćivana iz I. stupa sadašnjih zaposlenika, u koja će se vratiti i sredstva preminulog osiguranika.

Što u slučaju smrti

Nedoumice oko nasljeđivanja sredstava iz II. stupa objašnjavaju i u AZ mirovinskom fondu:

“Ako je član obveznog fonda u trenutku smrti bio stariji od 50 godina i ako je bio član obveznog fonda duže od pet godina, te ako bi članovima obitelji na temelju ukupnih kapitaliziranih sredstava preminuloga člana obveznog fonda, mjesečna svota obiteljske mirovine koja bi pripadala prema programu mirovinskog osiguravajućeg društva uvećana za iznos osnovne obiteljske mirovine, iznosila više od mjesečne svote obiteljske mirovine samo iz sustava obveznog mirovinskog osiguranja na temelju međugeneracijske solidarnosti tada će se ukupna kapitalizirana sredstva s računa preminulog člana obveznoga fonda prenijeti putem Središnjeg registra osiguranika mirovinskom osiguravajućem društvu koje članovi obitelji izaberu, a koje im osigurava trajnu mjesečnu obiteljsku mirovinu prema svome programu, u skladu s posebnim zakonom.

Ako pak član obveznog mirovinskog fonda umre prije ostvarivanja prava na mirovinu, a članovi obitelji nemaju pravo na obiteljsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, ukupno kapitalizirana sredstva na računu preminulog člana postaju predmet nasljeđivanja, prema Zakonu o nasljeđivanju. No ako član premine nakon što je počeo primati mirovinu, ne nasljeđuju se sredstva fonda, već se nasljeđuje mirovina koja se izračunava prema faktoru nasljeđivanja, koji ovisi o broju članova koji koriste mirovinu.

I. STUP

obavezan za sve zaposlene
međugeneracijska solidarnost
današnji zaposleni izdvajaju za mirovine današnjih umirovljenika
20 posto bruto plaće (za one koji nisu u II. stupu)
15 posto bruto plaće (za one koji su u II. stupu)
nema nasljedstva, već ako postoje uvjeti za obiteljsku mirovinu

II. STUP

obavezan za sve zaposlene mlađe od 40 godina
kapitalizirana osobna štednja
5 posto bruto plaće
poslodavac sredstva uplaćuje na REGOS-a koji nakon obrade i kontrole uplate doprinosa, sredstva prosljeđuje na osobni račun zaposlenika u odabranom fondu, koji sredstva ulaže na tržištima kapitala.
sredstva mogu biti ili naslijeđena ili dio obiteljske mirovine

III. STUP

dobrovoljna mirovinska štednja
kapitalizirana osobna štednja
zaposlenici sami odlučuju o visini uplate i dinamici isplate
država daje poticajna sredstva, 25 posto uplaćenog, a najviše do 2500 kuna godišnje
ušteđena sredstva mogu podići nakon 50 godina života, tj. i prije mirovine
sredstva se nasljeđuju

Narodni list

Iz naše mreže
Povezano
Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@ezadar.hr ili putem forme Pošalji vijest