Nedavna otkrića o razmjerima afere prisluškivanja s američkom sigurnosnom agencijom NSA u glavnoj ulozi, u Europi su pokrenula raspravu o potrebi veće zaštite osobnih podataka. Predložena uredba o njihovom prikupljanju i obradi kada bude donesena obvezivat će i Hrvatsku.
Od kupnje u trgovini, vožnje automobilom ili bankovne transakcije, u eri interneta i drugih tehnoloških čuda malo tko ostaje nezamijećen. Pametni telefoni, bodovne kartice, prisutnost na društvenim mrežama, samo su dio globalne priče u kojoj naš digitalni trag ostaje u serverima. I u običnoj šetnji Europljanjima je sve teže izbjeći praćenje, u kojem su upotrebom gradskih kamera najdalje otišli na Otoku.
“U Velikoj Britaniji postoji više od 2 milijuna kamera koje su spojene na raznorazne sustava, a prosječni Britanac je dnevno snimljen više od 300 puta”, kaže Marko Rakar, stručnjak za područje transparentnosti podataka i tehnoloških trendova.
Želja EU da pravno ujednači pravila korištenja osobnih podataka i pojača njihovu zaštitu, jasnija je zna li se njihova vrlo opipljiva vrijednost u svijetu biznisa.
“Boston Consulting grupa je procijenila vrijednost privatnih podataka građana na 315 milijardi eura u 2011. i oni predviđaju da će potencijal vrijednosti tih podataka doći do jednog trilijuna eura do 2020. godine”, izjavio je Rakar.
Reforma zaštite podataka i prava građana odgovor je Bruxellesa na bojazan od nekontroliranog nadzora i ugrožavanja osobnih, ali i poslovnih podataka. U Hrvatskoj kontrolni dio radi Agencija za zaštitu osobnih podataka, a najčešće pitanja građana se, kaže Patricio Marcos Petrić, odnose na OIB.
“Prvi je dojam da mi imamo sve podatke o svima što nije točno. Ljudi su sve više osviješteni vezano za njihove osobe podatke i potrebu da ih štite. Veliku količinu upita dobivamo vezano za OIB. Agencija je u prošlih godinu dana, kako bi se pojačao nadzorni rad, unutar svoje strukture ustanovila odjel za nadzor i središnji registar. Imamo upravnih 300 predmeta, a ogromna većina su neupravni predmeti”, rekao je Petrić.
Zaštita osobnih podataka u nas je ustavno i zakonski propisana, nedopuštena uporaba kažnjiva je prema KZ-u. Hrvatskoj s ostalim EU članicama sada ostaje čekati uredbu s naglaskom na prava građana, koji su na meti raznih marketinških i inih kompanija. No Veliki brat i dalje ne spava. NSA u SAD-u gradi 2 milijarde dolara vrijedan centar u kojem bi u idućih 50 godina trebali pohraniti podatke svih Amerikanaca. Sasvim dovoljan razlog za dodatni oprez Europljana.
