I dok se većina hrvatskih poljoprivrednika za preživljavanje bori uglavnom s industrijskim pristupom, neki proizvađači okreću se drugim trendovima. Jedan od njih je i Slow Food, a ovih dana čaj od lista masline s Korčule zadovoljio je visoke standarde ovog pokreta.
U sklopu velikog europskog projekta, koji se odnosi na ruralni razvoj na Balkanu u kojem sudjeluje 8 organizacija, među kojima i Slow food, a kojem je cilj mapiranje teritorija i pronalazak vrijednih tradicijskih proizvoda koji nestaju, prihvaćen je prvi proizvod iz Hrvatske. “Dio projekta nazvan ‘Arka okusa’ u formi kataloga okuplja najbolje proizvode, koji prije moraju proći stroge kriterije Slow fooda”, kaže nam Ivo Kara-Pešić, voditelj Slow fooda Dubrovnik.
“To je prvi korak ka konkretnom projektu pomoći proizvođaču na terenu, dakle da mu se pomogne da proizvod opstane i da se proizvodnja razvije”, pojasnio je Kara-Pešić.
Od hrvatskih proizvoda na Arku okusa prvi je ušao čaj od lista masline Fanita Žuvele iz Vela Luke. Proizvođač kaže kako je ugodno zatečen priznanjem Slow fooda, a smatra kako je okretanje izvornim tradicijskim proizvodima način da hrvatski proizvođači budu konkurentni.
“U nekoj masovni proizvodnji ne možemo mi konkurirati. Ako ja znam svaku maslinu s koje sam ubrao plod masline da išlo u ulje ili ako moja supruga zna svaku maslinu s koje je ubrala list da bi stavila u čaj i ako je sve to ručno napravljeno, ako je sve to vođeno po načelima struka, onda je to-to. Ta siromašnost koja je bila prije prisutna možda je i naš veliki adut”, rekao je Žuvela.
U hrvatskoj su promašene poljoprivredne politike istisnule kvalitetu nauštrb kvantitete kaže Kara-Pešić. U godini koju je UN proglasio Godinom malih tradicijskih obiteljskih proizvođača on ističe da Slow Food s razlogom zagovara ovakve projekte
“Ono što zagovaramo u Slow Foodu je ideja da ovakva vrsta proizvodnje ne samo da čuva bioraznolikost već i pomaže razvoju lokalne ekonomije. Smatramo da je to najbolji održivi model lokalnog ruralnog razvoja i ovakvi proizvodi, koji su jako povezani s određenim teritorijem i njegovom kulturom i krajolikom, mogu jako puno pomoći da ostanu u ruralnim sredinama i da se mladi ljudi, koji su se školovali u gradovima, vrate”, smatra Kara-Pešić.
On naglašava kako se pokazalo kako su posljedice industrijske poljoprivrede katastrofalne po okoliš i hranu i promjena smjera može biti prednost za Hrvatsku poljoprivredu. Kara-Pešić poziva proizvođače iz cijele zemlje da kandidiraju svoje domaće i tradicionalne proizvode za Arku okusa na internetskoj stranici essedra.com gdje su materijali za kandidaturu proizvoda. Dubrovnik u lipnju čeka i domaćinstvo Slow food manifestacije Terra madre Balkan na kojoj će se baviti pomoći proizvođačima tradicijskih proizvoda.
