Manjak liječnika u bolnicama dramatično dolazi do izražaja u smjenskom radu, zbog kojeg se liste čekanja još više produžuju. U Rijeci su u ponedjeljak ujutro vratili dvadesetak pacijenata s prijema Kirurške klinike premda su neki od njih na zakazanu operaciju čekali i 15 mjeseci.
– Žao mi je što vas ne možemo primiti, ali prošle godine kada smo vas naručivali, nismo znali za ograničenja koja će nam se dogoditi – obratio se bolesnicima predstojnik Kirurške klinike prof. dr. Tedi Cicvarić, piše Novi list. Sanacijski upravitelj KBC-a Rijeka prof. dr. Herman Haller rekao nam je da će se danas sastati sa zaposlenima Klinike za kirurgiju.
Hitan sastanak
– Vidjet ćemo sve probleme i riješiti ih. Okolnosti su otežavajuće, ali želim znati točne brojke – kaže prof. Haller i dodaje da se ovakva situacija povremeno dogodi kad ima više pacijenata te da će sutra održati konferenciju za novinare na kojoj će govoriti o problemu.
Prof. L. Patrlj: Više od tisuću pacijenata je na čekanju, više ne znamo kako to riješiti!
U Ministarstvu zdravlja kažu da je o odluci predstojnika riječke Klinike za kirurgiju da se sve operacije za taj dan odgode raspravljalo Sanacijsko vijeće te je zadužilo sanacijskog upravitelja da odmah održi sastanak sa svim sudionicima i razriješi nastalo stanje. Međutim, smjenski rad pokazuje se pogubnim na pojedinim odjelima, osobito na kirurgiji. Žrtve su pacijenti.
– Više od tisuću pacijenata je na čekanju, više ne znamo kako to riješiti. Pridržava li se bolnica striktno smjenskog rada, a mi se pridržavamo, kirurg operira u sali šest do sedam puta mjesečno, a to je manje od polovice operacija u odnosu na prije, dok se nije radilo u smjenama pa je liječnik mogao ostati raditi koliko je trebalo – govori prof. dr. sc. Leonardo Patrlj, pročelnik Zavoda za abdominalnu kirurgiju KB-a Dubrava. Smjenski je rad od 8 do 16 i od 16 do 8 sati, a liječnik nakon maksimalno 16 sati mora napustiti bolnicu, ne smije raditi dulje jer bi u protivnom radio protuzakonito. I operacije koje se rade nemaju uhodan tim, odnosno kirurg ne slaže tim od članova koje preferira, već od ljudi koji su na raspolaganju u smjeni pa nerijetko asistiraju najmlađi specijalizanti koji nemaju dovoljno iskustva. Neće ga ni steći u pet godina specijalizacije jer im je ovako fond operacija višestruko smanjen.
Operatorima je praćenje bolesnika otežano, a svim znamo koliko je to pacijentima važno.
– Smjenskim radom zahvati su znatno usporeni jer svugdje se radi između 20 i 40 posto operacija manje. Pacijenti nisu ugroženi vitalno jer hitna služba odlično radi, štoviše za hitnu je smjenski rad dobar jer imate svježeg, odmornog liječnika u smjeni, ali za hladnu kirurgiju smjenski je rad katastrofa – opisuje prof. Patrlj.
Smjenskim radom uštedio se novac za plaće (nema prekovremenog rada) i potrošni materijal (zbog manje zahvata), ali s postojećim brojem liječnika nemoguće ga je provoditi jer je za isti broj radnih sati sada je potrebno dvostruko više ljudi. Primjerice, prije je samo jedan liječnik bio dežuran 24 sata, a sada su za to vrijeme potrebna dvojica – po jedan u smjeni.
Po 60 operacija na dan
Najbolje se to vidi ponedjeljkom i utorkom kada su odjeli desetkovani. Prije je radilo po pet ljudi subotom i nedjeljom, ukupno deset za vikend, i u ponedjeljak su svi došli na posao. Sada ih u smjenama radi po desetero, znači njih 20 za vikend i svih 20 ima po dva slobodna dana, odnosno nema ih na poslu ponedjeljak i utorak!
Dr. Dragan Korolija Marinić, sanacijski upravitelj KB-a Dubrava, kaže da je zbog smjenskog rada broj operacija smanjen samo pet do 10 posto.
– Od 19 sala danas radi 18 i imamo 61 operaciju, uobičajeni je ritam 50 do 60 operacija dnevno – navodi Korolija. Ministar Rajko Ostojić poručuje pak da je potrebno nekoliko mjeseci tijekom kojih će se sustav prilagođavati kako bi se kvalitetno organizirao smjenski rad.
vecernji.hr
