Bijesna zbog ukrajinskog
okretanja k Zapadu, Rusija bi mogla posegnuti za svim raspoloživim
oružjem iz svog gospodarskog arsenala kako bi čim više otežala
financijski oporavak svoga susjeda kojega čeka mučno razdoblje čak i ako
dobije milijarde dolara zapadne pomoći.
Nakon mjeseci
protuvladinih prosvjeda i svrgavanja korumpirane i nesposobne vlade,
Ukrajina je već na rubu stečaja s golemim deficitom i padom BDP-a.
Olakšanje joj je ponudio Međunarodni monetarni fond u četvrtak,
odobrenjem zajmova od 14-18 milijarda dolara u zamjenu za stroge
gospodarske reforme. Taj aranžman i sporazum o suradnji i tješnjim
trgovinskim vezama s Europskom unijom ozbiljan su udarac nadama ruskog
predsjednika Vladaimira Putina o Euroazijskoj uniji bivših sovjetskih
država.
Sručnjaci stoga predviđaju da će Moskva kazniti Kijev.
Rusija “ima pravo koristiti se zaštitnim mjerama protiv Ukrajine
ako ona stupi u zonu slobodne trgovine s trećom vladom, ili primjerice s
Europskom unijom”, rekao je glasnogovornik ruskog ministarstva
trgovine.
Ukrajina već osjeća posljedice raskida veza s Rusijom. Tako je u
srijedu najavljeno da će od 1. travnja ruski plin morati plaćati 80
posto skuplje.
“Moguć prvi vanjskopolitički cilj Rusije u bliskoj budućnosti bit
će poremetiti ukrajinsku političku i gospodarsku tranziciju”, kaže Nicu
Popescu, analitičar u Institutu EU za sigurnosne studije (EUISS).
Zbog ruskog pripojenja Krima ukrajinski BDP mogao bi pasti 5
posto u 2013., predviđa stručnjak Simon Mandel, iz agencije Auerbach
Grayson.
Rusija je već uložila napore da Ukrajini oteža oporavak skrojen
uz pomoć Zapada, piše agencija Reuters i podsjeća da je lani ruski
predsjednik Vladimir Putin pokazao da je spreman ograničiti ili
zabraniti ukrajinski izvoz ako se ta zemlja od 46 milijuna ljudi pokuša
izvući iz moskovske zone utjecja.
Izvoz u Rusiju čini gotovo četvrtinu sve ukrajinske vanjske trgovine i oko 8 posto BDP-a.
Ukrajinske tvrtke morat će proliti “mnogo krvi i znoja” i morat
će biti “fleksibilne” budu li suočene s ruskim zabranama trgovine,
rekao je za Reuters potpredsjednik Europske banke za obnovu i razvoj
(EBRD) Andras Simor i dodao “nastojat ćemo im pomoći koliko možemo”.
Bilateralni sporazum o slobodnoj trgovini između Ukrajine i
Europske unije trebao bi stupiti na snagu tijekom ove godine, a ruski
trgovinski dužnosnici već izražavaju zabrinutost.
Ruski savez proizvođača mlijeka već je zatražio zabranu uvoza
ukrajinskih mliječnih proizvoda. Zabrana još nije provedena, ali se uvoz
pozorno motri “jer moramo biti spremni na to da ćemo uvesti ograničenja
ako Ukrajina ne bude u stanju ispuniti svoje obveze zbog političkog
stanja u zemlji”, rekao je predstavnik ruske veterinarske agencije
Roselhoznadzor.
Rusija uvozi 13 posto ukrajinskog čelika i proizvoda od čelika, a
politička kriza već je smanjila taj uvoz. Prodaja ukrajinskih čeličnih
šipki “rebar” za armirani beton u siječnju je već pala za 70 posto u
Zajednicu Nezavisnih Država u usporedbi s prvom polovicom 2013.
Ruski proizvođači čelika agresivno lobiraju kod ruske vlade da
uvede mjere kojima će zaštiti domaću proizvodnju od ukrajinskog izvoza.
Niske cijene i slabija potražnja s kojima se čelična industrija bori već tri godine situaciju dodatno otežavaju.
Sporazum o slobodnoj trgovini (FTA) između Ukrajine i EU, čije se
potpisivanje očekuje nakon predsjedničkih izbora 25. svibnja zacijelo
neće pomoći ukrajinskoj industriji orijentiranoj na rusko tržište.
Preorijentacija tih industrija prema Europi bit će gotovo
nemoguća bez velikih ulaganja te će kratkoročno biti gubitaka i pada
izvoza, kažu analitičari iz agencije Nomura.
Međutim, Ukrajina će dugoročno profitirati od FTA- s EU koji bi joj trebao pomoći da stvori nove poslove i modernu industriju.
“Cilj FTA nije omogućiti Ukrajini da u Europu izvozi traktore iz
sovjetskog doba. To se neće dogoditi. No konačno bi trebao dovesti do
toga da Ukrajina proizvodi Peugeote, Volkswagene, hladnjake ili Nokijine
telefone”, zaključuje Popescu iz EUISS-a.
Stručnjaci upozoravaju i na socijalni problem. Ukrajinska teška
industrija pretežito je smještena na istoku Ukrajine, poprištu silovitih
proruskih skupova. Budu li Ukrajini nametnute trgovinske zabrane, to bi
moglo voditi zatvaranju tvornica, nezaposlenosti, siromaštvu i
društvenom buntu.
