Papa Franjo kao glasonoša mira, ekumenizma i vjerske
snošljivosti ovaj vikend dolazi u relativno kratak, ali vrlo intenzivan
posjet Jordanu, Palestini i Izraelu, područjima koja se tradicionalno
nazivaju Svetom Zemljom, gdje je kršćanstvo rođeno, ali kršćani nestaju.
Franjo je četvrti papa koji putuje u Svetu Zemlju, u posjet koji
je, kako u “Boston Globeu” piše najpoznatiji američki izvjestitelj iz
Vatikana John Allen, politički i vjerski uvijek rizičan. Regija u kojoj
se svaka riječ važe, a svaka gesta odmjerava, bit će dosad najveći ispit
njegovih diplomatskih i komunikacijskih vještina.
Počevši od subote, trodnevno hodočašće odvest će papu Franju u
Jordan, na Zapadnu obalu i u Izrael. Gust raspored uključuje
ceremonijalne sastanke s čelnicima država, mise na otvorenom, sastanke s
kršćanima, muslimanima i židovima te posjete svetim mjestima triju
religija.
Egzodus kršćana
Papu u Svetoj Zemlji čekaju četiri izazova. Prvi je stanje
sve malobrojnije kršćanske manjine u regiji. Na Bliskom istoku kršćani
su s 20 posto populacije početkom 20. stoljeća pali na tri posto
početkom 21. stoljeća, a taj je egzodus posebno opipljiv u Svetoj
Zemlji. U Betlehemu, mjestu Isusova rođenja, koje će Papa posjetiti u
nedjelju, prije stotinu godina gotovo su svi stanovnici bili kršćani.
Sada u tom gradu na Zapadnoj obali živi dvije trećine muslimana.
Latinski patrijarh Jeruzalema Fuad Tual upozorava da će, nastavi
li se taj trend, Sveta Zemlja postati “duhovni Disneyland”, puna
vjerskih atrakcija, ali bez vjernika.
Pad je počeo sa židovskim useljavanjem i kršćanskim iseljavanjem
nakon rata 1948. i osnutka Države Izraela, a nastavlja se zbog
neprekidnih sukoba u regiji, ali i slaba nataliteta među kršćanima.
U Izraelu se u zadnje vrijeme zbivaju napadi židovskih
ekstremista, među kojima su i posebno uvredljivi grafiti po kršćanskim
zdanjima i natpisi poput “Smrt Arapima i kršćanima” i “Isus je smeće”.
Autori su vjerojatno židovski ekstremisti koje je izraelski književnik
Amos Oz nazvao “hebrejskim neonacistima”.
Ni na palestinskoj strani granice nije mnogo bolje. Jedina
kršćanska knjižara u Gazi dignuta je u zrak 2007., a vlasnika su ubili
islamski radikali. Jedino kršćansko sirotište na Zapadnoj obali
zatvoreno je prije četiri godine pod pritiskom palestinskih vlasti.
Papin put prilika je da kršćani dobiju snagu i ostanu na svojim
ognjištima te da se uvjere da im on u svijetu čuva leđa, kažu
analitičari.
Ekumenizam
Druga je dimenzija ekumenska. Nigdje podjele među kršćanima
nisu tako vidljive kao u Svetoj Zemlji, gdje svaka kršćanska
denominacija ima svoj mali prostor i grčevito ga brani. Primjerice,
crkvom Svetog Groba, koju će posjetiti i papa Franjo, upravljaju
katolici, grčki pravoslavci i armenski kršćani. Odnosi među njima
iznimno su napeti. Čak ni tučnjave među redovnicima zbog toga tko na što
ima pravo nisu rijetke. Godine 2008. morala ih je razdvajati policija.
Papa Franjo u Jeruzalemu će se sastati s ekumenskim carigradskim
patrijarhom Bartolomejem, “prvim među jednakima” u pravoslavnom
svijetu. Prvi će put u Svetoj Zemlji papa i patrijarh zajedno predvoditi
jednu molitvu. Njhov će susret biti i podsjećanje na povijesni
jeruzalemski sastanak pomirbe patrijarha Atenagore i Pavla VI. prije 50
godina, koji je rezultirao ukidanjem ekskomunikacija iz crkvenog raskola
1054. godine.
Međuvjerski dijalog
Treći je izazov međuvjerski, to jest pitanje odnosa
kršćanstva s drugim dvjema velikim monoteističkim religijama – judaizmom
i islamom.
Prvi je put jedan papa uključio predstavnike drugih religija u
svoje službeno izaslanstvo. Sa šeikom i rabinom kao suputnicima, Papa
kreće na Bliski istok s jakim znakom međuvjerske snošljivosti. Svrha je
poslati “snažnu i jasnu” poruku o međuvjerskom dijalogu i o tome kako je
“normalno” imati prijatelje drugih religija, rekao je novinarima
vatikanski glasnogovornik Federico Lombardi.
Ta su dvojica prijatelji pape Franje, s kojima je često radio
kao nadbiskup Buenos Airesa: rabin Abraham Skorka, bivši rektor
latinoameričkoga rabinskog sjemeništa, i Omar Abud, bivši glavni tajnik
Islamskoga centra u Argentini.
“Ne očekujem da će papa Franjo mahnuti čarobnim štapićem i
zbližiti Palestince i Židove”, rekao je Skorka za talijanski katolički
list “Avvenire”. “Ali njegova karizma i velika poniznost mogu prenijeti
snažnu poruku mira cijelom Bliskom istoku”, dodao je.
Budući da nije iz Europe, papa Franjo svakako nosi manje
povijesnog tereta u Svetu Zemlju od svojih prethodnika. Ivan Pavao II.,
čija domovina ima višestoljetnu povijest antisemitizma, ispričao se
2000. u Jeruzalemu za zločine koji su u ime Crkve počinjeni nad
Židovima. Devet godina poslije Benedikt XVI., Nijemac, rekao je u Yad
Vashemu da se ime nijedne žrtve holokausta ne smije zanemariti niti
zaboraviti.
Kad se nađu židovski i kršćanski čelnici, najčešće se fokusiraju
na prošlost. Kod pape Franje toga nema. “On govori o sadašnjosti i
današnjim izazovima, o tome kako se religije mogu zajedno boriti protiv
siromaštva i ratova. On zagovara dijalog oslobođen duhova prošlosti”,
rekao je John Allen.
Politika
Četvrti je izazov politički. Vatikan desetljećima
bliskoistočno političko rješenje vidi u osnutku dviju država sa
sigurnosnim jamstvima za Izraelce i suverenitetom za Palestince, i
posebnim statusom za Jeruzalem i sveta mjesta. Nije pitanje hoće li novi
papa zadržati to stajalište, jer hoće, a još manje hoće li se energično
zauzimati za mir. Pitanje je može li popularni papa potrošiti dio
svojega političkog kapitala kako bi obje strane nagovorio na neke
ustupke i nastavak razgovora.
Sama po sebi, papinska putovanja rijetko mijenjaju svijet. Ako
papa Franjo ostvari djelić svoje ambiciozne agende, to bi se putovanje
moglo svrstati među najvažnije dijelove njegova papinstva.
Četvrti papa u Svetoj Zemlji
Papa Franjo četvrti je papa koji dolazi u Svetu Zemlju.
Prvi je bio papa Pavao VI., samo nekoliko mjeseci nakon izbora 1964., a
tim je putovanjem na više načina ušao u povijest. Prije njega pape su
jedva izlazili iz Rima, a kamoli iz Italije. U Svetoj Zemlji dotad nije
bio nijedan. Njegov susret s Atenagorom bio je prvi pomak u izglađivanju
900-godišnjeg sukoba katolika i pravoslavaca. Papa Pavao VI. bio je na
Bliskom istoku u bitno drukčijim okolnostima od ovih današnjih. Posjet
se zbio godinu dana prije nego što je na Drugome vatikanskom koncilu
prihvaćena deklaracija “Nostra Aetate”, koja je otvorila vrata dijalogu
židova i katolika, i gotovo 30 godine prije nego što su Sveta Stolica i
Izrael uspostavili diplomatske odnose. Stari dio Jeruzalema tada je još
bio pod jordanskom kontrolom, a papa Pavao VI. za cijelog posjeta
nijednom nije izgovorio riječ “Izrael”.
Ivan Pavao II. bio je ondje 2000. i izgovorio je spomenutu
povijesnu ispriku, a Benedikt XVI. posjetio je Svetu Zemlju 2009.
godine.
Papa Franjo svoj put počinje u Jordanu u subotu. Prva će mu
postaja biti Betanija na istočnoj obali Jordana, gdje je po vjerovanju
kršten Isus, a zatim će posjetiti izbjeglice iz Sirije i Iraka. Jordan
je prihvatio na stotine tisuća izbjelica. “Mislim da time Sveti Otac
želi zahvaliti Jordanu na pomoći u humanitarnim krizama. Zemlja je
otvorila svoja vrata za izbjeglice, to je znak mira”, rekao je, kako
prenosi “Glas Amerike”, savjetnik u vatikanskoj nuncijaturi u Amanu
monsinjor Mauricio Rueda. Boravak u Jordanu papa Franjo završit će misom
na otvorenome na stadionu u Amanu.
Iz Jordana će u nedjelju helikopterom u Betlehem, gdje će se u
šest i pol sati boravka sastati s palestinskim čelnicima i služiti misu
na glavnome gradskom trgu Mangeru. Nakon toga odlazi u Jeruzalem.
Posjetit će memorijalni centar žrtava holokausta Yad Vashem i Zapadni
zid, gdje će, kao i njegovi prethodnici Ivan Pavao II. i Benedikt XVI.,
ostaviti poruku u pukotini između kamenih blokova. Posjetit će i Brdo
Hrama, sveto mjesto muslimanima i židovima i često poprište njihovih
sukoba. Razgovarat će s izraelskim dužnosnicima i židovskim vjerskim
vođama.
Poznat po kršenju protokola, odbacivanju pompe i osobnom
približavanju vjernicima, papa Franjo inzistira na tome da se po Svetoj
Zemlji ne kreće u blindiranom automobilu, “nego u normalnom automobilu
ili u otvorenom džipu” kako bi mogao pozdraviti one koji ga budu
pozdravljali, rekao je Lombardi. To će u nesigurnoj regiji kao što je
Bliski istok uzrokovati velike glavobolje ljudima zaduženima za njegovu
sigurnost, no sve sigurnosne službe kažu da će “narodnog Papu” dočekati
spremne.
