Referendum o dvojezičnosti, u kojem bi se građani trebali izjasniti o
prijedlogu da se ravnopravna upotreba jezika i pisma nacionalnih
manjina omogući samo ako pripadnici nacionalne manjine čine polovicu
umjesto trećine stanovništva na nekom području, ne bi prošao jer bi se
većina izjasnila protiv ili ne bi izašla na referendum, pokazuje
istraživanje u sklopu Pilarovog barometra hrvatskog društva.
Rezultati istraživanja o jednom od najvrućijih hrvatskih političkih
pitanja ne idu u prilog zagovornicima povećanja potrebnog udjela
nacionalne manjine na polovicu stanovništva jer se većina ispitanika,
njih 34 posto, izjasnila da to pitanje ostane uređeno kao i do sada.
Osim toga, 20,2 posto ispitanika uopće se ne bi odazvalo na
referendum, odgovor na to pitanje ne zna njih 25,7 posto, dok je bez
odgovora bilo 1,1 posto ispitanika.
S druge strane, za prijedlog da se nacionalna manjina može
ravnopravno služiti svojim jezikom i pismom samo ako čini polovicu
stanovništva na nekom području izjasnilo se tek 19,1 posto ispitanika.
No, što se tiče situacije u Vukovaru, odgovori su uvelike
različiti jer se znatna većina protivi postavljanju dvojezičnih natpisa u
tom gradu.
Protiv ploča s latinicom i ćirilicom u Vukovaru izjasnilo se
ukupno 64,4 posto ispitanika, od kojih 38,3 posto smatra da Vukovar
treba trajno izuzeti od dvojezičnih natpisa, a 26,1 posto drži da s time
treba još pričekati.
Onih koji bezuvjetno podržavaju table s latinicom i ćirilicom
ima svega 6,1 posto, dok je onih koji podržavaju dvojezične natpise ali
smatraju da je postupak njihova uvođenja trebao biti pažljiviji 12,1
posto. Ne zna što bi podržalo 17 posto, a bez odgovora je 0,4 posto
ispitanika.
U istom istraživanju protivnici istospolnih brakova su se
pokazali nadmoćnom većinom, ima i dosta neutralnih, a pristaše gay
brakova su u znatnoj manjini.
Izrazito je protiv 45,4 posto ispitanika, a uglavnom protiv 15,5
posto, što znači da istospolne brakove ne odobrava 60,9 posto
ispitanih.
Ni za ni protiv izjasnilo se 21,2 posto građana, dok je
istospolne brakove podržalo ukupno 17 posto ispitanika, od kojih je
izrazito za njih 10,1 posto, a uglavnom za 6,9 posto. Bez odgovora bilo
je 0,9 posto ispitanika.
S druge strane, zagovornici lustracije mogli bi ostati
razočarani rezultatima istraživanja jer je za to pitanje, koje je
također u javnosti izazvalo dosta buke i prijepora, većina pokazala malo
zanimanja ili se tome protivi, dok zagovornika ima manje od trećine.
Većina ispitanika iskazala je ravnodušnost prema kažnjavanju
komunističkih zločina, njih 39,8 posto nije ni za niti protiv toga.
Ostali su se podijelili u gotovo ravnopravne tabore jer je izrazito
protiv kažnjavanja komunističkih zločina 17,7 posto ispitanika, a
uglavnom protiv 11,5 posto, dok je izrazito za kažnjavanje komunističkih
zločina 14,7 posto, a uglavnom za 15 posto ispitanika.
Kod prava na pobačaj gotovo je isti postotak neutralnih i
izrazitih protivnika pobačaja. Izrazito mu se protivi 24,7 posto
ispitanih, uglavnom je protiv 14,5 posto, nije ni za niti protiv 24,9
posto, uglavnom za pravo na pobačaj je 16,8 posto, izrazito za je 18
posto ispitanih, a 1,1 posto je bez odgovora.
Što se tiče prava na eutanaziju, najveći broj odgovora je
neutralan, a potom slijede izraziti protivnici eutanazije. Izrazito
protiv prava na eutanaziju izjasnilo se 26,9 posto ispitanika, uglavnom
protiv je njih 14,6 posto, nije ni za ni protiv 29 posto, uglavnom je za
pravo na eutanaziju 15,4 posto, izrazito za je 13 posto, a bez odgovora
je 1,1 posto ispitanih.
Istraživanje je proveo Institut Pilar terenskom usmenom anketom u
razdoblju od 24. ožujka do 8. svibnja, na nacionalno reprezentativnom,
slučajnom uzorku punoljetnog stanovništva kojim je obuhvaćeno 1000 osoba
na 143 lokacije.
