Hrvatski teritorij uz Dunav se iz dana u dan smanjuje. U vrijeme visokih vodostaja, odnosno poplava, Dunav premješta svoju maticu i trokutastim dijelom između Aljmaša i Erduta teče stup vode i od šest metara.
Nakon Domovinskog rata, približno 8.000 hektara hrvatskog poljoprivrednog ali i značajne površine građevinskog zemljišta s lijeve strane Dunava na upravljanje i korištenje prepušteno je Republici Srbiji, iako se ono i dalje katastarski vodi kao hrvatsko.
Osim toga, približno 6.000 hektara hrvatskih šumskih površina prepušteno je na upravljanje i korištenje srbijanskoj strani, što se procjenjuje na oko 6 milijuna kuna godišnje. Taj iznos treba umanjiti za vrijednost drvne mase koju Hrvatske šume prihoduju s oko 600 hektara katastarski srbijanskih šuma, koje su se sada našle na hrvatskoj strani Dunava.
Poplave premještaju rijeku
No, bez obzira na to, hrvatski teritorij uz Dunav se iz dana u dan smanjuje. U vrijeme visokih vodostaja, odnosno poplava, Dunav premješta svoju maticu i trokutastim dijelom između Aljmaša i Erduta teče stup vode i od šest metara.
Boris Ljubojević, voditelj Uprave šuma Podružnica Osijek, koja i gospodari šumskim predjelom Porić, ističe da posljednjih godina prijeti opasnost da će Dunav nakon jedne od poplava izdubiti novo korito i tako nepovratno na drugoj strani plovnog puta odsječeno ostaviti oko 300 hektara Porića. To bi onda značilo da bi i taj prostor prešao pod upravljanje srbijanskoj strani.
Šumski predjel Porić oblika je istostraničnog trokuta čije su stranice duge približno 3,5 kilometara i na njemu je oko 600 hektara šume topole i vrbe. “Ako bi došlo do formiranja novog korita Dunava, tada bi ostala odsječena polovica tog prostora, a ako se ne bi zaštitila obala, iz godine u godinu on bi se i dodatno smanjivao dok ga ne bi posve nestalo”, kaže Ljubojević za Glas Slavonije.
Hrvatska ne poduzima ništa
Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Lučka uprava Vukovar, Hrvatske vode i Agencija za vodne putove upoznati su s tim problemom, no trenutačno se ne čini ništa da se zaštiti hrvatsku obalu Dunava. S druge strane, Srbija kontinuirano obavlja radove na svojoj obali na način da gradi podvodne kamene građevina kojima se omogućava taloženja pijeska. Tako se Dunav premješta sve južnije. Od 1958. godine, otkad se sustavno prate promjene, Dunav je otrgnuo više od 200 metara hrvatske obale.
danas.hr
