Najveći speleološki sustav
Dinarskog krša, jama Kita Gaćešina, produljena je, pokazuju najnovija
istraživanja, na 27.383 metara ukupne dužine, priopćili su šibenski
speleolozi.
Sustav pored Kite Gaćešine povezuje jamu
Draženovu puhaljku i niz manjih jama u krajnjem jugoistočnom i iznimno
okršenom dijelu Velebita poznatom pod nazivom Crnopac.
U deset godina obavljeno je oko 90 istraživanja u kojima je
sudjelovalo oko 200 špiljara iz 27 speleoeloških udruga. Najviše puta su
istraživali šibenski speleolozi kluba Sveti Mihovil, Teo Barišić, s
više od 50 puta, i Aida s oko 45 posjeta.
Sva istraživanja, premda iznimno teška i opasna, sasvim su dobrovoljna i besplatna.
Supružnici Aida i Teo Barišić, otkrili su ulaz u Kitu Gaćešinu u
kolovozu 2004., sudjelujući u pretraživanju terena za drugu jamu.
Posljednja istraživanja bila su usmjerena na dio dubok 700
metara, u kanalu za koga speleolozi kažu da je pun žitkog blata, zbog
čega su namjeravali privremeno odustati od istraživanja. No, upornost ih
je dovela do sifona koji bi u sušnijem razdoblju mogao voditi dalje.
Aida i Teo Barišić posvetili su ga unučici, pa se sada zove Ritih sifon.
Istraživanje se odvijalo dok je u Zadru bjesnilo nevrijeme, ali
su ga speleolozi zamijetili tek u izlaznoj dvorani. Taj susret su
opisali “zaglušujućom grmljavinom” i “lijevanjem” koje ih je “opralo do
kože”.
Do studenoga 2011. u Dinarskom kršu najduži je bio Pećinski
sustav Postojnska jama u Sloveniji, koji obuhvaća spojene pećine
Postojnska jama, Otoška jama, Magdalena, Pivka i Črna jama ukupne dužine
20.620 metara.
U Crnopcu se pored sustava Kita Gaćešina nalaze još velike jame
Burinka i Munižaba te Cerovačke pećine kod Gračaca, pa speleolozi
očekuju da bi dajnja istraživa mogla povezati te sustave u cjelinu čija
bi ukupna dužina mogla iznositit više desetaka kilometara.
Dinarski krš najveća europska krška cjelina, a po
geodiverzitetezu i biodverzitetu najistaknutiji krš u svijetu. Ne
postoji točan podatak o broju spleoeloških objekata, ali bi se po
mišljenju nekoliko poznavatelja moglo raditi o 25 tisuća njih. One su
dom najbogatije podzemne faune u svijetu.
