Stanovništvo Hrvatske nije izloženo visokom riziku zagađenja otrovnim
kemijskim spojevima poznatim pod zajedničkim nazivom perzistentni
organski polutanti (POP), ali je potrebno njihovo praćenje na mjestima
za koje se zna da su sekundarni izvori onečišćenja, pokazuju
istraživanja.
U nedavnom broju specijaliziranog znanstvenoga
časopisa “Environmental Toxicology and Pharmacology” skupina hrvatskih
autora objavila je istraživanje o koncentracijama tih spojeva u uzorcima
humanog mlijeka iz Zagreba i Zadra, te zaključila da su one ispod
dopuštenih razina i u donjem dijelu europske ljestvice.
POP su vrlo postojani kemijski spojevi pa se proširuju i dugo
zadržavaju u okolišu, odakle ih čovjek unosi hranom, pa je njihovo
praćenje u humanom mlijeku, serumu i masnom tkivu pokazatelj zdravlja
ljudi i stanja okoliša, kaže se.
Mnoštvo njihovih spojeva podijeljeno je u dvije veće skupine, poliklorirane bifenile (PCB) i organoklorove pesticide (OCP).
PCB su se proizvodili industrijski više od pola stoljeća i
primjenjivali u gotovo svakoj zemlji svijeta. Rabljeni su u zatvorenim
sustavima kao što su transformatori i kondenzatori te u otvorenim
sustavima, kao što su usporivači požara, dodaci pesticidima, bojama,
cementu, mazivim uljima i drugome, objašnjava Snježana Herceg Romanić u
jednom ranijem tekstu.
OCP su sintetski spojevi koji imaju široku primjenu u
poljoprivredi i javnome zdravstvu. Najpoznatiji je DDT. U Hrvatskoj je
poznat Lindan, insekticid širokog spektra, koji se rabi za tretiranje
sjemena i tla, za zaštitu šuma i građevinskog drvenog materijala.
Najotrovniji od 209 PCB-jevih spojeva “kongenera” nisu pronađeni
ni u jednom od uzoraka s obje lokacije, kaže se u najnovijem
istraživanju.
Veće toksične vrijednosti tzv. mono-orto PCB kongenera
izračunate su u uzorcima prikupljenim od donatora koji žive u Zadru,
vjerojatno zbog poznate kontaminacije PCB-om tijekom rata početkom
devedesetih godina, te uzimanja hrane od morskih plodova.
Čak i te toksične vrijednosti nekoliko su puta niže od onih
izračunatih na uzorcima prikupljenim u Slovačkoj i Češkoj, kažu autori –
Daria Klinčić i Snježana Herceg Romanić s Instituta za medicinska
istraživanja u Zagrebu, Marijana Matek Sarić sa Sveučilišta u Zadru,
Judita Grzunov iz zadarskog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Branko
Dukić iz Opće bolnice Zadar.
Izračun procjene dnevnog unosa vrijednosti pokazao je da djeca
na oba mjesta nisu u opasnosti od štetnog djelovanja organoklorovih
spojeva prisutnih u majčinu mlijeku.
Iako je upotreba PCB-a i OCP-a zabranjena ili ograničena još
70-ih godina, oni su još prisutni u okolišu. Njihove koncentracije su
niske i uglavnom podjednakog reda veličine, osim u slučajevima novog
unosa tih spojeva u okoliš, kaže se u tekstu.
U uzorcima humanog mlijeka donatora koji žive u Zagrebu tijekom
zadnjih 10 godina izražen je jasan trend smanjenja udjela organoklorovih
razina.
Prethodna istraživanja skupine hrvatskih znanstvenika koja su
obuhvatla razdoblje 1981-2003. godine pokazala su da su tijekom
osamdesetih godina vrijednosti PCB spojeva smanjene za 50 posto, te da
su u idućem razdoblju nastavili postupno padati.
