Agresivni i gladni psi preplavili su Sarajevo pa su vlasti glavnog
grada Bosne i Hercegovine prisiljene poduzeti hitne mjere kako bi se
spriječili sve učestaliji napadi na ljude i zaustavilo nekontrolirano
povećanje broja napuštenih pasa koji lutaju gradskim ulicama, prenose u
utorak lokalni mediji.
“Policija u Sarajevskoj županiji trenutačno ima više problema s
psima nego s ubojicama”, izjavio je županijski ministar gospodarstva
Muhamed Hrenovica najavljujući nove mjere kojima bi se spriječila sve
veća prijetnja koji u Sarajevu za ljude predstavljaju napušteni psi.
U protekla četiri tjedna zabilježen je niz napada čopora pasa na ljude u samom središtu Sarajeva i to često s teškim ozljedama.
Napušteni psi obitavaju i u parku uz zgradu Predsjedništva BiH, a
prolaznike napadaju bez povoda sijući strah i nesigurnost gradskim
ulicama.
Za protekle četiri godine liječnicima je prijavljeno više od 2700 napada pasa na ljude u Sarajevu.
Samo u prvih šest mjeseci ove godine napušteni psi napali u
Sarajevu su napali i izgrizli 468 ljudi što je, primjerice, više od
ukupnog broja napada pasa zabilježenih tijekom 2010. godine.
Vlada Sarajevske županije u ponedjeljak je donijela odluku o
hitnom ponovnom aktiviranju gradske kafilerije koja je ukinuta 2009.
godine kada je parlament BiH donio zakon o zaštiti i dobrobiti životinja
kojim su ukinute do tada uobičajene mjere kontrole i uklanjanja pasa iz
urbanih središta. Zakon je praktički zabranio eutanaziranje napuštenih
pasa predvidjevši obvezu općina da za takve životinje grade azile. Dio
općina to je napravio a drugi dio nije, jer nisu imale novca, no i one
koje su to uradile suočile su se s problemom trajnog zbrinjavanja
napuštenih životinja jer se ispostavilo da bi one trebale trajno ostati u
azilima ako se ne pojavi netko tko bi ih udomio. Eutanazija pasa
ostavljena je tek kao teorijska mogućnost i to isključivo u slučaju
pojave bolesti poput bjesnila i uz strogi nadzor i suglasnost
veterinara.
Točan broj napuštenih pasa koji lutaju sarajevskim ulicama nije moguće utvrditi, a procjene se kreću od 11 do čak 20 tisuća.
“Nemoguće je deset tisuća pasa smjestiti u azile”, kazao je
ministar prostornog uređenja i okoliša Sarajevske županije Zlatko
Petrović najavljujući postupnu provedbu novih mjera kojima bi se stanje
stavilo pod nadzor.
Županijska je vlada za sada osigurala sredstva za uspostavu tri
ekipe opremljene vozila koje će početi hvatati napuštene pse po Sarajevu
koncentrirajući se na najprije na one agresivne i bolesne.
Stanovnici Sarajeva koje su psi do sada napadali zapravo nisu
imali koga ni nazvati jer nije postojala služba koja bi na to reagirala.
Proteklih je godina jedino britanska nevladina organizacija Dogs Trust,
koja se bavi zaštitom životinja, pokušala pomoći u sustavnom rješavanju
ovog problema. Od 2012. godine počeli su provoditi program besplatne
sterilizacije pasa. Toj je proceduri do sada podvrgnuto nešto više od
pet tisuća životinja, no i u Dogs Trustu su svjesni kako to nije
rješenje za sve probleme.
Nova kampanja bespatne sterilizacije započela je 11. rujna, a
voditelj ureda Dodgs Trusta za BiH Anel Bećirević ipak je potvrdio kako
ni to neće riješiti problem. “Vlasti trebaju implementirati i druge
mjere iz zakona kao što su osnivanje azila i higijenskih servisa,
uklanjanje agresivnih, zaraženih i bolesnih pasa s ulica, sankcioniranje
neodgovornog vlasništva odnoso ostavljanje neželjenih pasa što je
zapravo glavni izvor problema u slučaju BiH”, kazao je Bećirević
dodajući kako samo kombinacija ovih mjera sigurno vodi do krajnjeg cilja
odnosno gradskih ulica bez pasa lutalica.
Za sada je nejasno kao riješiti problem smještaja pasa koje se
ukloni s gradskih ulica. Postojeći azil izgrađen u mjestu Prača
dvadesetak kilometara od Sarajeva može primiti tek 220 životinja.
