Na 8. nacionalnom susretu beskućnika koji je danas počeo u Karlovcu
predsjednik Hrvatske mreže beskućnika Dado Lelas rekao je kako se u svim
prihvatilištima u Hrvatskoj može smjestiti oko 450 ljudi, a po
procjenama te mreže, na ulicama je barem još tisuću beskućnika.
U organizaciji Hrvatske mreže beskućnika i karlovačke Udruge “Milosrđe”
– Centra za beskućnike u Karlovcu počeo je 8. nacionalni susret
beskućnika kojemu je svrha progovoriti o problematici beskućništva jer
se, kako je rekao Lelas, voditelji prihvatilištva susreću sa sve većim
broja korisnika.
Istaknuo je kako je još oko pet tisuća ljudi u neodogovarajućem smještaju, poput podruma, trošnih kućica, brodova.
“Lani smo se bavili problemom mladih beskućnika, a ove ćemo
godine naglasak staviti na branitelje – beskućnike”, rekao je Lelas,
dodajući da o tim temama treba govoriti stalno, a ne samo kada počenu
velike hladnoće.
Lelas, koji je i predsjednik splitske Udruge “Most”, smatra da
je veliki problem što je malo gradova organiziralo trajnu pomoć
beskućnicima. Vukovar, Dubrovnik, Knin i Sisak, dodao je, nemaju
apsolutno nikakve programe za beskućnike.
Iako su po zakonu sva županijska središta dužna osnovati
prihvatilišta za beskućnike, problem je uopće pronaći partnere, tj.
organizacije koje će na sebe to preuzeti, rekao je Lelas.
Istaknuo je da su nakon desetak godina nastojanja beskućnici
konačano i zakonski socijalna kategorija, a uspostavljena je dobra
suradnja s Ministarstvom socijalne politike i mladih.
U Karlovcu je HVIDR-a 2006. godine pokrenula otvaranje
prihvatilišta kako bi pomogla četvorici branitelja koji su ostali bez
krova nad glavom, rekao je utemeljitelj današnjeg Centra za beskućnike
Petar Banić. Danas se taj centar brine o 14 do 20 beskućnika, zimi i 28,
od kojih su dvanaestorica branitelji.
Mi svim beskućnicima pružamo više od smještaja i hrane. Kod nas
mogu ostvariti doškolavanje s prekvalifikacijom, uključiti se u javne
radove, uređivati okoliš, cijepati drva i pomagati na druge načine.
Uvjeren sam da ćemo uskoro, u suradnji s gradom i državom, početi
graditi veliki rekreacijski centar na čak 72.000 četvornih metara, rekao
je Banić.
Istaknuo je da im je cilj resocijalizacija kako bi se što više
njihovih korisnika vratilo u normalan život. Žalosno je, dodao je, da je
u Hrvatskoj karlovački centar jedino prihvatilište koje ima takve
programe.
Desetak korisnika pronašlo je posao, a nekolicina njih i trajno je stambeno zbrinuta izvan centra.
