Bivši čelnik bosanskih Srba Radovan Karadžić, optužen na
Haškome sudu za ratne zločine, izjavio je u četvrtak, na kraju
petogodišnjeg suđenja, da očekuje oslobađajuću presudu.
“Ne sumnjam u ishod suđenja. Bit ću oslobođen”, rekao je Karadžić u obraćanju sucima, prenosi AFP.
Tužiteljstvo ICTY-ja na to je reagiralo tvrdnjom kako je riječ o iracionalnom negiranju zločina.
Nekadašnji predsjednik Republike Srpske rekao je kako “nije želio ratno stanje”, prenosi agencija Anadolija.
“Nisam htio militarizaciju naroda. Pravo povratka izbjeglica
regulirano je ugovorima. Bosna i Hercegovina kao unitarna država ne bi
bila prihvatljiva ni Srbima ni Hrvatima. Prihvatili smo izlazak iz
Jugoslavije, ali (uz uvjet) da nešto dobijemo”, rekao je.
Po njegovim riječima, mnogi strani dužnosnici govorili su kako
je on tvrdio da se rat u BiH mogao izbjeći. “Moje je stajalište bilo da
će se sve riješiti za pregovaračkim stolom. Jasno sam govorio kako će se
svi vratiti na svoje, oni koji to budu željeli”, rekao je i dodao kako
je on prije rata jasno poručio da je moguća sekularna država u kojoj bi
živjeli muslimani, Srbi i Hrvati.
“Muslimani, Srbi i Hrvati mogu zajedno živjeti u sekularnoj
državi i oko toga smo se usuglasili Alija Izetbegović i ja”, rekao je
optuženik Međunarodnoga suda za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji.
Završne riječi na tome suđenju iznesene su prošli tjedan, a
tužiteljstvo ICTY-ja, koje tvrdi da je Karadžić bio “pokretačka snaga
politike etničkoga čišćenja”, za njega traži doživotni zatvor.
Karadžić se branio sam, a u završnoj je riječi ustvrdio kako
nije kriv ni za genocid u Srebrenici ni za ratne zločine i zločine
protiv čovječnosti u ratu u BiH.
Srebrenički genocid, u kojem su u ljeto 1995. stradale tisuće
bošnjačkih muškaraca i dječaka, Karadžić je nazvao “mitom”. On je
osobno, kako je objasnio sucima, zapovjednike bosanskih Srba pitao o
ubojstvima u tome gradu, a rečeno mu je kako to nije “ništa” i da su
“sve to laži”.
Nakon višegodišnjeg bijega i skrivanja u Beogradu, Karadžić je
2008. konačno i uhićen u glavnome gradu Srbije, a suđenje je počelo
krajem 2009.
