Svjetsko izvješće o katastrofama, koje je danas objavila
Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca,
pokazuje da je lani u svijetu gotovo 100 milijuna ljudi bilo pogođeno
katastrofama, od čega 87 posto u Aziji, priopćio je Hrvatski Crveni
križ.
Poplave su i dalje najčešća prirodna katastrofa, a
slijede oluje. Prošle godine poplave su prouzročile 44 posto smrtnih
slučajeva uzrokovanih prirodnim katastrofama, a oluje 41 posto.
Najozbiljnije posljedice ostavili su uragan Haiyan na
Filipinima, gdje je bilo pogođeno 16 milijuna ljudi, te ciklon Phailin u
Indiji koji je pogodio 13 milijuna ljudi.
Broj stradalih od tehnoloških katastrofa je 26 posto manji od
prosjeka za cijelo desetljeće, a sveukupno je 2013. godine poginulo
6.711 osoba. Najviše života izgubljeno je u urušavanju tvornice tekstila
u Bangladešu – poginulo je 1.127 osoba.
Prirodne katastrofe prouzročile su ekonomske gubitke od 118,6
milijardi dolara, što uključuje i poplavu u Njemačkoj s gubicima od
gotovo 13 milijardi dolara i uragan Haiyan s 10 milijardi dolara.
Programi smanjenja rizika i oporavka nakon katastrofa manje su
učinkoviti ako ignoriramo kulturno nasljeđe, upozorava se u izvješću.
Nedavna epidemija ebole u Zapadnoj Africi pokazala je da su svi pokušaji
zaustavljanja smrtonosne bolesti uzaludni ako istovremeno ne obratimo
pažnju na zablude i kulturno nasljeđe učinkovitom mobilizacijom
zajednice i promjenom ponašanja.
Upravo zbog toga, kao i zbog uzlaznog trenda u učestalosti i
jačini katastrofa uzrokovanih klimatskim promjenama te sve većeg broja
stanovnika kojima katastrofe prijete, Svjetsko izvješće o katastrofama
za 2014. godinu zagovara novi pristup koji uključuje lokalni način
razmišljanja, ponašanja i djelovanja u rizičnom okruženju.
“Jedno je sigurno – nećemo postići održivost i smanjiti rizik od
katastrofa ako ne uvažimo kulturno nasljeđe, vjerovanja i stavove ljudi
i ne iskoristimo njihova znanja”, rekao je Elhadj As Sy, glavni tajnik
Međunarodne federacije društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca.
