Nakon propalog Ostojićevog masterplana bolnica stiže novi. S njime je ovoga puta zadovoljna i struka. U usporedbi s prvom inačicom većih promjena nema, no u novom prijedlogu nema financijskih ušteda, funkcionalno spajanje bolnica više nije rigorozno, a uspostavlja se i Nacionalni registar pružatelja zdravstvene zaštite…
Dugoročna reformska mjera Vlade, Nacionalni plan hrvatskih bolnica koji je do kraja ovog tjedna u javnoj raspravi, za sad broji tek šest komentara i prijedloga zainteresirane javnosti. Dokaz je to da je ovaj, za razliku od Ostojićevog, dobio prolaznu ocjenu, poručuju iz resornog ministarstva. U njemu se ne zbrajaju uštede već racionalizira poslovanje, objašnjava savjetnik ministra zdravlja, Ratko Matijević.
“Ciljevi Nacionalnog plana su dostupnost, kvaliteta, učinkovitost i djelotvornost. Nema ušteda, ali ima racionalnijih troškova bolničkih usluga”, kaže MatijevićTako nema konkretnih brojki o ukidanju ili smanjnjenu bolničkih odjela, predviđa se tek smanjnje duljine bolničkog liječenja u prvih godinu dana za 5 do 20 posto, a aktunog za 5 posto, a cilj je stopu popunjenosti kreveta dovesti do 80 posto, te povećati broj ambulantnih usluga i slučajeva dnevne bolnice.
“Ono što smo htjeli napraviti je da ne brojimo popunjene krevete već usluge koje smo pružili našim pacijentima. Naš pokušaj je da definiramo pružanje usluga na način kako se one pružaju, a ne koliko su nam kreveti puni”, dodaje. Tako će biti uspostavljen Nacionalni registar pružatelja zdravstvene zaštite koji će sadržavati podatke o popunjenosti i pružanju zdravstvene skrbi. Što se integracije bolnica tiče, model ostaje sličan Ostojićevu, ali ne toliko krut. Četiri su regije zdravstvenog planiranja, a funkcionalna integracija predviđena je za 21 bolnicu. Razlika je u tome što će bolnice same odlučivati što im najbolje odgovara, kaže Matijević.
“Nije uvjet da se Bjelovar mora funkcionalno integrirati s Dubravom niti Zadar s Gospićem, nego je uvjet da ostvarimo ono što su nam ciljevi Nacionalnog plana. Naći ćete s kim vam to više paše”, zaključuje Matijević.
Tako bi u konačnici, predviđaju u Ministarstvu, do 2016. smanjili stopu bolničkog liječenja za gotovo 40, a akutnog za 10 posto, dok bi popunjenost kreveta bila do 85 posto. Zadovoljna je i struka.
“Ono što vidim u radu nove zdravstvene administracije, a pozitivno je, da je krenula prema dijalogu, to više nisu dikatati koje na terenu moramo provoditi nego se želi čuti naše mišljenje i korigirati određene stavke u Nacionalnom planu”, kaže predsjenik HUBOL-a Trpimir Goluža.
Realniji je prikaz stanja, nema neizvedivih ušteda i polazi se od potreba stanovništva, zaključuje Goluža koji ipak napominje:
“Ja vidim tu određene izazove koji su pred zdravstvenom administracijom, u smislu implementacije plana u stvarnosti, jer mislim da to još uvijek nije dovoljno iskomunicirano s ljudima koji su ključni za provođenje sustava, a to su izvršitelji odnosno zdravstveni djelatici”, kaže Goluža.
Zato će se tijekom primjene plana podnositi redovita izvješća o provedbi, a plan će se u hodu modificirati. Javna rasprava je otvorena do kraja tjedna, a na snagu stupa s prvim danom nove godine.
