Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine donio je presudu
kojom je utvrdio kako je nedopustivo razdvajati djecu u školama u BiH na
temelju njihove nacionalne pripadnosti, a osnovne škole u Stocu i
Čapljini trebale bi biti prve u kojima će se s takvom praksom prekinuti,
potvrdio je u u ponedjeljak Hini Ahmet Salčin iz nevladine udruge “Vaša
prava” koja je i pokrenula sudski postupak.
“Vrhovni sud presudom je utvrdio da organizacija škola na
etničkim načelima i potpuno odvajanje učenika na temelju njihove
nacionalne pripadnosti predstavlja diskriminaciju”, objasnio je Salčin
bit presude koja je ovoj organizaciji dostavljena krajem prošlog tjedna.
Presuda se zapravo odnosi na problem koji je u BiH odavno poznat
pod nazivom “dvije škole pod jednim krovom”. Riječ je o sustavu po
kojemu su u jednoj školskoj zgradi, u županijama unutar FBiH u kojima
živi mješovito hrvatsko i bošnjačko stanovništvo, djeca istog uzrasta
fizički razdvajana u odvojene razrede kako bi nastavu slušala po
različitim nastavnim planovima i programima.
Ta je obrazovna segregacija uvedena s obrazloženjem kako je
jedino na taj način moguće osigurati obrazovanje na maternjem jeziku, no
u praksi je ozakonjeno postojanje potpuno paralelnih i izoliranih
školskih sustava u kojima djeca različite nacionalnosti čak ni na
školskim odmorima nisu međusobno kontaktirala.
Udruga “Vaša prava”, kao organizacija civilnog društva
utemeljena s ciljem promicanja i zaštite temeljnih ljudskih prava i
sloboda, zbog takve je prakse podnijela tužbu sudu još 2011. godine,
kazao je Salčin, koji u ovoj organizaciji obnaša dužnost pomoćnika
direktora za pravna pitanja.
Općinski sud u Mostaru 2012. presudio je u korist organizacije
zatraživši eliminaciju diskriminacije, no Županijski sud je tu presudu
ukinuo.
Predrasude i netolerancija
Udruga “Vaša prava” potom su se žalila Vrhovnom sudu koji je konačno potvrdio odluku općinskog suda.
U presudi Vrhovnog suda FBiH citirano je izvješće povjerenika
Ujedinjenih naroda za ljudska prava, podneseno Općoj skupštini UN još
2008. godine, u kojemu je navedeno kako u BiH postoje 54 osnovne i
srednje škole u kojima se djecu razdvaja na etničkoj osnovi.
Konstatirano je kako takva praksa “pojačava predrasude i netoleranciju
prema drugima”.
Vlastima je tada preporučeno da s tom praksom prekinu i uvedu
“nastavni plan sa zajedničkim osnovama uz poštivanje jezika, kulture i
tradicije svakog naroda”, a to je postalo sastavnim dijelom smjernica
što ih je donijelo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH. One
međutim nikada nisu u cjelosti provedene što je bio i temelj za
podnošenje tužbe.
U udruzi “Vaša prava” ističu kako je sada prije svega na
Ministarstvu obrazovanja Hercegovačko-neretvanske županije da provede
presudu i odvijanje nastave u školama u Stocu i Čapljini uskladi sa
zakonima u BiH koji, uz ostalo, izrijekom zabranjuju svaki oblik
diskriminacije.
“Čekamo da oni provedu presudu”, kazao je Salčin dodajući kako će
o postupcima županijskog ministarstva ovisiti hoće li se još nešto
poduzimati.
Slična tužba i u Travniku
Slična tužba, kako je podsjetio, podnesena je i pred općinskim
sudom u Travniku, jer je u županiji Središnja Bosna također značajan
broj škola u kojima se djeca razdvajaju po etničkoj pripadnosti i
školuju se po odvojenim nastavnim planovima i programima.
Presudu Vrhovnog suda u ponedjeljak je pozdravilo Ministarstvo
obrazovanja FBiH. Iako po entitetskom ustavu to ministarstvo nema gotovo
nikakve izvršne ovlasti jer je upravljanje obrazovanjem prepušteno
županijama, u priopćenju dostavljenom lokalnim medijima istaknuli su
kako je jasno da sada u Hercegovačkoj-neretvanskoj županiji moraju biti
uspostavljene jedinstvene, integrirane i multikulturne obrazovne
ustanove s jedinstvenim nastavnim planom i programom uz puno poštivanje
prava djece na obrazovanje na maternjem jeziku.
“Presuda ide u pravcu da će FBiH, odnosno
Hercegovačko-neretvanska županija, a vjerujemo i Srednjebosanska, nakon
više od deset godina podjela i razdvajanja djece konačno biti u prilici
vratiti sustavu koji je normalno egzistirao i funkcionirao stoljećima, a
to je da djeca žive jedna s drugima i da zajedno provode vrijeme”,
izjavio je federalni ministar obrazovanja i znanosti Damir Mašić.
Pritom je podsjetio kako slični problemi postoje i u Republici
Srpskoj koja, kako je naveo, prakticira “grubu diskriminaciju u
obrazovanju” jer u velikom broju škola djeca nesrpske nacionalnosti
“imaju dosta problema u ostvarivanju temeljnih ljudskih i prava u
obrazovanju”.
