Hrvatska pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak
izvijestila je u utorak navečer kako sve više raste broj osoba s
invaliditetom, koji joj se obraćaju, jer su im se prihodi i imovina
našli pod ovrhom ili im prijeti deložacija.
U povodu
Međunarodnoga dana osoba s invaliditetom pravobraniteljica upozorava da
siromaštvo i neimaština sve više pritišću osobe s invaliditetom te da se
iz godine u godinu bilježi sve veći broj pritužbi osoba s invaliditetom
i obitelji djece s teškoćama u razvoju, koje se odnose na teške
materijalne uvjete i nedostatak sredstava za podmirivanje osnovnih
troškova života.
“Sve više raste broj obraćanja osoba s invaliditetom čiji su se
prihodi i imovina našli pod ovrhom ili im prijeti deložacija”, navodi
pravobraniteljica Slonjšak i dodaje kako naknade na osnovi invaliditeta,
čija bi svrha trebala biti nadoknada povećanih troškova koji proizlaze
iz invaliditeta u praksi, postaje jedini izvor prihoda za cijele
obitelji.
Tako, ističe Slošnjak, opća teška socijalna slika posredno
djeluje na osobe s invaliditetom, unatoč tome što se njihove ionako male
naknade nisu smanjivale. “Ukupni broj osoba s invaliditetom je 517.311,
a osobnu invalidninu, u iznosu od 1. 250 kuna, prima samo 22. 000 osoba
i djece s teškoćama u razvoju s najtežim stupnjem invaliditeta”,
napominje pravobraniteljica.
Podsjetivši kako je prema podatcima iznesenim u Strategiji borbe
protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Hrvatskoj (2014. – 2020.)
broj osoba u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti 2012. bio
1.370 ili 32,3 posto stanovništva, ocijenilaje kako je to je jedna od
najviših stopa u Europskoj uniji.
Teška materijalna oskudica
Navela je kako 15,4 posto stanovništva živi u uvjetima teške
materijalne oskudice i dodala kako ne mogu zadovoljiti temeljne životne
potrebe. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, kako tvrdi,
taj postotak za osobe s invaliditetom je veći te iznosi 18 posto osoba s
invaliditetom.
Smatra kako u državi u kojoj gospodarska kriza traje godinama, osobe s invaliditetom realno žive na rubu egzistencije.
Podsjetila je i kako je 2014. godinu obilježilo i jačanje
svijesti roditelja djece s teškoćama u razvoju na pravo njihove djece da
se obrazuju zajedno sa svojim vršnjacima.
“Nažalost upozorenja i preporuke pravobraniteljice da se djeci s
teškoćama u razvoju osiguraju uvjeti za ravnopravno obrazovanje nisu
bila dovoljna sve dok roditelji nisu vrijeme i energiju koja im je
potrebna za izvršavanje roditeljske uloge morali iskoristiti za
stvaranje pritiska na sustav”, istaknula je.
Pravobraniteljica je ustvrdila kako se zahvaljujući naporima
Ministarstva socijalne politike i mladih povećao broj osoba s
invaliditetom koje su ponovno počele živjeti u zajednici iz koje su
godinama bili izmještani i izdvajani.
Upozorila je i na i izolirane slučajeve nesnošljivosti okoline
prema osobama s invaliditetom. “Takvi primjeri nas trebaju uvijek iznova
podsjećati da osobe s invaliditetom nisu posao institucija nego naši
susjedi, kolege na poslu i u razredu i naši sugrađani”, ističe
pravobraniteljica Slošnjak i dodaje kako je poštivanje njihovih prava
jamstvo naše sigurnosti da živimo u društvu koje će se solidarizirati s
nama kako bi zaštitilo naše ljudsko dostojanstvo onda kad nam to bude
potrebno.
