Devet zemalja, uključujući i Hrvatsku, ima najviše izgleda među 115
zemalja s visokim i srednjim dohotkom za postizanje održivog razvoja,
rezultat je istraživanja netom objavljenog u međunarodnom znanstvenom
časopisu “Procedia Environmental Sciences”.
Ekonomist
Supachet Chansarn sa Sveučilišta Bankok proveo je analizu izgleda za
postizanje održivog razvoja među 115 zemalja s visokim i srednjim
dohotkom koje su na temelju prihoda podijeljene u tri skupine – 44
zemlje s visokim dohotkom, 40 zemalja s gornjim srednjim dohotkom i 31
zemlja s nižim srednjim dohotkom u 2008. godini.
Autor je u Indeks ljudskog razvoja (HDI) uključio četiri
indikatora – bruto nacionalni dohodak po glavi stanovnika, očekivani
životni vijek, prosječne godine školovanja i očekivane godine
školovanja.
Njima je dodao tri pokazatelja – količinu emisije ugljičnog
dioksida po stanovniku, potrošnju električne energije po stanovniku i
korištenje energije po stanovniku, kako bi se pokazalo “koje zemlje mogu
koristiti minimalne resurse da postignu najveći stupanj održivog
ljudskog razvoja”.
Problematičnost indikatora
Kad se radi procjena razvoja neke zemlje, korištenje ustaljenih
indikatora poput BDP-a ne govori puno – jer se iz njega ne vidi
primjerice kolika je pismenost među ljudima, očekivano vrijeme života,
standard života, ravnomjernost raspodjele tog bogatstva, itd. Tako se
pojavila potreba za novim indikatorima koji preciznije opisuju
razvijenost pojedinih zemalja, objašnjava Robert Pašičko iz Programa
Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj. Dodaje da UNDP svake
godine objavljuje HDI unutar koga se javlja potreba da se u njegov
izračun uzme u obzir i utjecaj na okoliš, jer zemlje koje unište svoj
okoliš nepovratno i srozavaju mogućnost za vlastiti razvoj.
Pored Hrvatske, Chansarnov izračun u top devet zemalja uvrstio
je Hong Kong, Mađarsku, Izrael, Maltu, Poljsku, Portugal, Švedsku i
Švicarsku. Za njih se smatra da imaju sto posto učinkovitosti u
korištenju minimuma resursa u postizanju trenutačne razine ljudskog
razvoja.
Da bi se postiglo kontinuirano transgeneracijsko ljudsko
blagostanje, potreban je održivi ljudski razvoj. Stoga, ljudski razvoj,
kao i gospodarski rast i razvoj zemlje, bez brige o okolišu neće biti
održiv, što izaziva nepovoljan utjecaj na dobrobit budućih generacija
jer će one imati neprikladna sredstva za maksimiziranje svoga
blagostanja, objašnjava se u časopisu “Procedia Environmental Sciences”.
Preostalih 35 zemalja iz razvojne skupine kojoj pripada i
Hrvatska trebaju smanjiti emisiju ugljičnog dioksida, potrošnju
električne energije i korištenje energije da bi se približile održivom
ljudskom razvoju.
Ova studija daje više pokazatelja ljudskog razvoja od Indeksa
sretne planeta (HPI) i više pokazatelja okoliša od Indeksa održivog
ljudskog razvoja (SHDI), smatra ekonomist sa Sveučilišta Bankok.
Na primjer, Norveška, koja je najbolja zemlja na temelju SHDI,
samo je 46.16 posto učinkovita u usporedbi sa zemljama najbolje prakse
iz svoje skupine, jer ima previše potrošnje električne energije,
pokazatelj koji nije uključena u SHDI. Također, Kostarika, koji je
najbolja zemlja prema pokazateljima HPI, samo je 83.5 posto učinkovita u
usporedbi sa zemljama najbolje prakse iz svoje skupine prema novim
indikatorima ljudskog razvoja.
Nadalje, ova studija obavještava o iznosu sredstava za koji
svaka zemlja treba smanjiti opterećenje okoliša da bi se smatrala
učinkovitom i imala bolju priliku za postizanje održivog razvoja.
U zemlji visokog ljudskog razvoja mnogi nemaju za ogrijev
Na suprotnom polu se nalazi Kuvajt, jer među zemljama s visokim
dohotkom ima previsoku emisiju ugljičnog dioksida, potrošnju električne
energije i korištenje energije. Nastavili se takva situacija, učinit će
ljudski razvoj besmislenim u toj zemlji budući da će okoliš postati
neprikladan za sretan život ljudi, tvrdi Chansarn. Kazahstan i Ukrajina
zabrinjavaju jer su najmanje učinkoviti, što znači da daju najniže
prilike za postizanje održivog razvoja, dodaje.
Vrijednost ovog istraživanja je pomak prema cjelovitom gledanju
na stvari, ali ovaj pristup sam po sebi nema neku praktičnu vrijednost,
ocjenjuje Pašičko i precizira: “Može se reći da smo kao država praktički
uništili našu industriju, tako da imamo nižu potrošnju energije i manju
emisiju po glavi stanovnika od primjerice prosjeka EU”.
“Jesmo li razvijeno društvo ako si značajan postotak naših
sugrađana ne može priuštiti da zagrije svoj životni prostor zimi, ako je
skoro deset posto građana blokirano u banci, ako imamo visoku
nezaposlenost mladih? Sve te vrijednosti bi trebalo valorizirati kroz
indekse, i tek ako se smanjuju možemo govoriti da se razvijamo. Ako nam
BDP raste, a ove vrijednosti padaju, i mi kao društvo se ne razvijamo
nego padamo”, poručuje.
Da bi dale bolju priliku za postizanje održivog razvoja, vlade
zemalja moraju imati odgovarajuću politike smanjenja emisije ugljičnog
dioksida, električne potrošnje i potrošnje energije na najmanje iznos,
bez spuštanja sadašnje razine ljudskog razvitka, zaključuje se u članku
koji Hrvatsko daje visoke izglede za održivi ljudski razvoj.
Pašičko na to dodaje: “U momentu kad se razmišljamo kockati s
bušenjem nafte u Jadranu, trebamo ispravno valorizirati i rizike po
okoliš koje ovdje otvaramo, te koliko nas ti rizici u budućnosti
limitiraju. Umjesto na rast, trebamo staviti naglasak na razvoj, rastom
stvari postaju veće, a razvojem bolje”, zaključuje Robert Pašičko iz
UNDP-a u Hrvatskoj.
