Dolazak gotovo 2000 izbjeglica, uglavnom Sirijaca, zadnjih dana na
obale Italije, razotkriva svu tragediju sirijske humanitarne krize
izazvane ratom, bijega stanovništva u susjedne zemlje kojima postaje
nepodnošljiv teret te im Libanon od ponedjeljka nameće vize ili plaćanje
velikih svota za opasan put u Europu koji ponekad završava smrću.
Oko
360 migranata iskrcalo se prošli tjedan u Coriglianu na jugu Italije iz
teretnog broda kojega je napustila posada i pridružilo se brojci od
gotovo 1600 muškaraca, žena i djece, uglavnom Sirijaca koji su u Italiju
došli od 20. prosinca na druga dva broda.
Sukob u Siriji, počet u ožujku 2011. krvavom represijom
protuvladinih prosvjeda prerastao je u građanski rat i raselio gotovo
polovicu stanovništva primoranih napustiti svoje domove.
Oko 3,2 milijuna stanovnika sklonilo se u obližnje zemlje: Tursku, Libanon i Jordan, a unutar Sirije raseljeno je 7,6 milijuna.
Visoko povjereništvo UN-a za izbjeglice (UNHCR) ističe da je
masovni egzodus Sirijaca “najdramatičnija humanitarna kriza kakvoj
svijet odavna nije svjedočio”.
Kapetanova priča
Kapetan krijumčara koji je prošli tjedan prevezao oko 800
Sirijaca ilegalno na talijansku obalu teretnim brodom Blue Sky M
ispričao je svoj put za dnevni list La Repubblica.
“Obećali su mi 15.000 dolara i mogućnost da dovedem ovamo cijelu
svoju obitelj”, objasnio je 36-godišnji Sirijac Sarkas Rani u
svjedočenju pred talijanskom policijom koja ga je uhitila 31. prosinca u
luci Gallipoli.
“U Tursku sam stigao zrakoplovom iz Libanona kamo sam izbjegao, a
ondje su me kontaktirali kad su doznali da sam mornarički kapetan”,
rekao je Sarkas koji se ukrcao na Blue Sky M s trojicom muškaraca te su
uplovili u Mersin, tursku luku blizu Sirije. Brod je ondje ostao dva
dana na sidrištu u očekivanju “tereta”.
La Repubblica piše da su krijumčari čak putem Facebooka
predlagali ukrcaj za svotu od 5.500 dolara po osobi, ili 4.500 dolara za
skupinu od najmanje 25 osoba te se u tri dana skupilo 800 putnika,
muškaraca, žena i djece.
Turske vlasti ni u jednom trenutku nisu provele kontrolu, tvrdi
“kapetan” broda “Blue Sky M” koji je osobno iscrtao rutu za Italiju, a
zbog lošeg vremena približio se grčkoj obali i stupio u vezu s vlastima
tražeći pravo na uplovljavanje u zaljev u očekivanju da se vremenski
uvjeti poprave. Dopuštenje je dobio te tvrdi da ni grčke vlasti nisu
provjeravale teret.
Brod je zatim isplovio prema Italiji, a blizu obale je Sarkas
Rani napustio kormilo, blokirao motor i pomiješao se s putnicima. Da
talijanska obalna straža nije preuzela nadzor nad brodom, razbio bi se o
stijenje.
Blue Sky M stigao je u srijedu u luku Gallipoli sa 768 Sirijaca, a
dva dana kasnije talijanske su straže presrele drugi brod s 360
sirijskih migranata.
Libanon od ponedjeljka uvodi vize Sirijcima
Turska je službeno primila 1,7 milijuna izbjeglica, kojih većina živi u teškim uvjetima u velikim gradovima.
Libanon je primio više od 1,1 milijun Sirijaca, što je težak teret za tu zemlju od 4 milijuna stanovnika.
Jordan je primio 618.000 Sirijaca, Irak 225.000, a Egipat 137.000.
Libanon od ponedjeljka ograničava ulazak Sirijaca, prvi put u
povijesti dviju zemalja, u pokušaju da ograniči priljev izbjeglica kojih
je primio više od milijun. Novi propisi objavljeni u subotu na mrežnim
stranicama libanonskog ministarstva unutarnjih poslova stupaju na snagu u
ponedjeljak i dijele se u šest kategorija viza i dvije kategorije
boravka. Izdavat će se na granici, a ne u veleposlanstvu Libanona u
Damasku, piše agencija AFP.
“To je prvi put u povijesti dviju zemalja da će Sirijci morati
reći razlog ulaska u zemlju”, rekao je ministar za socijalna pitanja
Rašid Derbas i objasnio da je “cilj mjera spriječiti Sirijce da se
sklone u Libanon i općenito ozbiljnije regulirati ulazak Sirijaca”.
Visoko povjereništvo UN-a za izbjeglice (UNHCR) razumije s kakvim
se teretom nosi Libanon no izrazilo je žaljenje te ističe da se broj
sirijskih izbjeglica na mjesečnoj osnovi prepolovio od sredine 2014.
“Razumijemo razloge koji su vladu potaknuli na takvu politiku”,
rekao je glasnogovornik UNHCR-a Ron Edmond i priznaje da je “Libanon
podnio golem teret”, piše Reuters.
No istodobno UNHCR “ne želi da ti ljudi budu vraćeni u opasnost od koje su pobjegli”, kaže Edmond.
Libanonska vlada pozvala je da joj se financijski više pomogne kako bi zbrinula toliki broj izbjeglica.
UNHCR razočaran slabim odzivom za pomoć Sirijcima
No odziv donatora ne odgovara zahtjevima. Mnogi Sirijci koji su
pobjegli od rata u domovini životare u najsiromašnijim dijelovima zemlje
u izbjegličkim logorima bez odgovarajuće infrastrukture i napuštenim
zgradama. Neki Sirijci, a među njima i djeca, prose po ulicama glavnoga
grada Bejruta.
Izbjeglice su u susjednim zemljama izložene siromaštvu,
sanitarnim problemima i napetostima s lokalnim zajednicama zbog loše
infrastrukture i krajnje teških uvjeta u kojima žive.
UNHCR navodi da je 28 zemalja objavilo početkom prosinca na
sastanku u Ženevi da će primiti više od 100.000 sirijskih izbjeglica,
koje su sada smještene u susjednim državama, no dosad je u Europi i
ostatku svijeta odgovor na UNHCR-ov apel razočaravajuć.
Prema podacima objavljenima krajem listopada zahtjev za azil u
Europskoj uniji podnijela su 144.632 Sirijaca od 2011., a nešto manji
broj azil je i dobio.
U Europi se samo dvije zemlje ističu posebnim naporima da
pomognu: Njemačka i Švedska. Njemačka je pokretač i zadnjih je godina
primila 70.000 Sirijaca, prema podacima njemačkog ministarstva vanjskih
poslova.
U Švedskoj od ukupnog broja zahtjeva za azil 38 posto podnijeli su Sirijci.
Isprva prosvjedi, pa sukob te konačno složeni građanski rat u
kojem se jedni protiv drugih bore pobunjenici, vojska i džihadisti,
odnio je dosad više od 200.000 života u Siriji.
