U Republici Hrvatskoj trenutačno cirkuliraju sva tri tipa virusa gripe podjednako H3N2, H1N1 i B
U nacionalnim medijima posljednjih dana često se spominje značajan porast broja oboljelih od gripe ali i atipične virusne upale pluća na teritoriju cijele Hrvatske.
Tijekom prva tri tjedna 2015. godine dogodila se prava epidemija upale
pluća, jer se bilježe 1072 oboljela u Hrvatskoj, što znači da se dnevno
evidentira pedesetak novih bolesnika.
Kad bi se širenje nastavilo tim
tempom, do kraja godine imali bismo više od 18 tisuća oboljelih, no
ta stopa će sigurno padati.
Usporedbe radi, cijele prošle godine
evidentirano je 13 tisuća oboljelih, a 2013. godine 8.500 ljudi, donosi današnja Slobodna Dalmacija.
Zanimalo nas je kakva je situacija u Zadarskoj županiji pa smo za odgovor na to pitanje potražili kod poznatog zadarskog infektologa, i rukovoditelja Odjela za infektologiju OB Zadar, prof. dr. sc. Borisa Dželalije.
– U Republici Hrvatskoj trenutačno cirkuliraju sva tri tipa virusa gripe podjednako H3N2, H1N1 i B
(znači da su ti virusi izolirani i tipizirani iz kliničkih uzoraka u
bolesnika sa simptomima gripe, tj iz ispirka ždrijela ili slično).
Atipična virusna upala pluća
Otprilike 10% bolesnika s
gripom dobije upalu pluća, a samo manjji broj primarnu upalu. Većina
njih dobije takozvanu sekundarnu bakterijsku upalu pluća nastalu dva do
deset dana nakon smirivanja simptoma gripe. Postoji i treći oblik upale
pluća u tijeku gripe a zove se miješani oblik ili upala pluća, tj
kombinacija virusne i bakterijske upale. Naravno, ovakav oblik je
najteži, kaže dr Dželalija
U Hrvatskoj, a tako i u pojedinim županijama veoma je mali broj izolata u
bolesnika te podaci o povećanju broja oboljelih, pogotovo onih s akutnom
primarnom virusnom upalom pluća su zaista neuvjerljivi.
U Zadarskoj
županiji gripu dijagnosticiramo na temelju kliničkih simptoma. Obzirom
da je cirkuliranje tih virusa potvrđeno nije zahtjevno raditi te
laboratorijske testove izolacije i tipiziranja. Dakle, to se radi samo u
početku epidemije ili u bolesnika s teškim simptomima bolesti, a takvih u
nas u Zadru (na sreću) još nije bilo. Znači, u našoj županiji
zabilježeno je stotinjak bolesnika s kliničkim simptomima i znakovima
gripe, a dijagnoza je klinička, kazuje nam dr Dželalija.
Kojki su simptomi gripe i u kojem trenutku se smatra ja je zavladala epidemija gripe?
– Na pojavu gripe upućuje povećani izostanak djece iz škole, te povećana učestalost upale pluća.
Primarna
virusna upala nastaje prvih dana simptoma gripe i najteži je oblik
upale, a osobito je teška u bolesnika s kroničnim bolestima pluća, srca i
brubrega, u dijabetičara, u trudnica, tj u svih osoba bolesnika sa
smanjenom otpornošću. Takva upala je znatno blaža u zdravih osoba ali
može, iako rijetko, biti pogubna i za njih.
Otprilike 10% bolesnika s
gripom dobije upalu pluća, a samo manjji broj primarnu upalu. Većina
njih dobije takozvanu sekundarnu bakterijsku upalu pluća nastalu dva do
deset dana nakon smirivanja simptoma gripe. Postoji i treći oblik upale
pluća u tijeku gripe a zove se miješani oblik ili upala pluća, tj
kombinacija virusne i bakterijske upale. Naravno, ovakav oblik je
najteži, kaže dr Dželalija.
Komentar:
nastanak primarne intersticijske upale pluća u razvijenoj gripi ne može
se spriječiti jer ta komplikacija nastaje prvih dana. Dodatno, simptomi
se brzo i naglo pogoršavaju te dio tih bolesnika završava u jedinicama
za intenzivno liječenje zbog potrebe za mehaničkom ventilacijom kao
oblikom disanja.
Opće mjere (zatvaranje škola, vrtića i drugih
institucija) ne nosi veliku učinkovitost. Stoga, najbolja je prevencija
cijepljenje, osobito bolesnika s gore navedenim kroničnim bolestima kao i
djece koja su najefikasniji prenositelji bolesti, savjet je dr Dželalije.
Kao zaključak možemo ponoviti: cijepljenje je najbolja prevencija, prvih dana od pojave simptoma
javiti se telefonski svom liječniku za savjet, u slučaju promjene
stanja svijesti, pospanosti a u djece pojave konvulzija odmah se javiti
liječniku za pregled, obradu i liječenje.
