Projekt Coworking jedan je od onih koji će Zadru ostaviti materijalni trag. I dok građani često u bradu prigovaraju kako se financira sve i svašta, a najmanje korisno i nešto što će donijeti trajnu vrijednost. Coworking je upravo suprotan, jer mu je osim uređenja jednog prostora, cilj potaknuti zaposlenost, te ukazati na drugačiji oblik rada, već etabliran u svijetu, no kod nas još uvijek u povojima, piše Narodni list
Uputila se stoga ekipa od 40 Zadrana put Zagreba i Osijeka, u drugoj polovici siječnja, kako bi na primjerima uspješne prakse naučili kako funkcionira koncept coworkinga. Uz projektni tim, našli su se tu i potencijalni korisnici budućeg prostora. Potencijalni korisnici su brojni, od slobodnih novinara, turističkih vodiča, prevoditelja, informatičkih stručnjaka, arhitekata i još brojnih drugih kojima je posao vezan uz rad na računalu te nije uvjetovan posjedovanjem vlastitog prostora.
Smisao koncepta coworkinga je da više samostalnih poduzetnika i obrtnika radi u istom prostoru i tako smanji trošak najma, a istovremeno se poduzetnici bolje upoznaju i povezuju svoje poslovanje.
I dok je osječki prostor još uvijek besplatan za sve korisnike, u zagrebačkom se najamnina plaća od 150 do 1.500 kuna, ovisno o broju sati koje korisnik provodi u prostoru, te koristi li radni stol ili iznajmljuje ured. Korištenje prostora u Zadru bit će u početku besplatno, dok će se kasnije plaćati, ali prema najavama, naknada će biti simbolična.
Zadranima, predvođenima voditeljicom projekta Renatom Marušić, te predstavnicima svih partnerskih institucija, Zagreb je bio prva stanica. Zagrebački Impact Hub, osnovan je prije dvije godine, jedna od njegovih osnivačica je i Miljenka Plazonić Bogdan, koja je predstavila njihove početke, koji su bili pionirski u Hrvatskoj. No korisnik i njegova dobrobit bili su im u centralnom fokusu. Osnivanje je krenulo kao privatna inicijativa šestero osnivača, koji su zasade Hub-a osnovanog u Londonu 2005. prenijeli u Zagreb. Danas imaju 90 članova, te iz dana u dan rastu. Poseban osvrt dan je na razvoj poduzetništva kod žena i mladih, te Impact Hub kroz različite aktivnosti nastoji potaknuti njihov razvoj.
Osijek u Dublinu
Put se tad nastavio prema osječkom Poduzetničkom inkubatoru BIOS-u, u sklopu kojeg funkcionira i njihova lokalna Coworking zajednica. Koliko je BIOS privlačan mladim poduzetnicima, najbolje oslikava podatak kako je zbog velike koncentracije IT stručnjak od kojih su brojni doselili i iz drugih dijelova Hrvatske, slavonska metropola dobila naziv Slavonical valley.
A jedan od najnovijih stanara BIOS-a je i Coworking Osijek, čiji su rad predstavili Sven Špehar i Ivan Grgić. U nekoliko mjeseci rada došli su do 81 korisnika, pa se nadaju kako će mladi prepoznati mogućnosti koje im se pružaju radom u ovakvoj sredini te će se zaustaviti negativni trend iseljavanja cijelih generacija, pa tako prema neslužbenim brojkama u Dublinu živi i rad čak 2.000 Osječana.
Zadovoljstvo radom u zajednici izrazili su korisnici zagrebačkog i osječkog prostora, te su posjetiteljima iz Zadra, pogotovo onima koji se još dvoje, iskušati ovaj vid rada ili ne, pružili podignuti palac i odobravajuće klimanje glavom. No osim potencijalnim korisnicima, od puta je profitirao i zadarski projektni tim, jer su im osječki i zagrebački primjeri ukazali na nužnost suradnje s lokalnom zajednicom, pogotovo s obrazovnim institucijama.
Coworking Zadar
Projekt Coworking Zadar – suradnjom do inovacija sufinancira se sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru IPA Operativnoga programa Regionalna konkurentnost 2007. – 2013. Iz Fonda je pokriveno 85 posto troškova, dok će ostatak pokriti partneri na projektu. Nositelj je Grad Zadar, a partneri su Udruženje obrtnika Zadar, Razvojna agencija Zadarske županije, Zadarska županija te Hrvatska gospodarska komora-Županijska komora Zadar. Ukupna vrijednost projekta je 672.000 eura. Najizdašnija točka u financijskom planu projekta je uređenje prostor za zajednički rad od 370 metara kvadratnih na Putu Murvice (nasuprot zgrade MUP-a). Prvi korisnici prvi radni dan u prostoru trebali bi imati u ljetnim mjesecima. U coworking prostoru, na raspolaganju će im biti brz pristup internetu, soba za sastanke, radni stolovi, dvorana za prezentacije i seminare, samostalni uredi te prostor za druženje.
