
Treće po redu javno savjetovanje o Strateškoj studiji o vjerojatno značajnom utjecaju na
okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na
Jadranu održalo se danas u Zadru u velikoj vijećnici Zadarske županije.
Predsjednica
Uprave Agencije za ugljikovodike, Barbara
Dorić te direktor tvrtke IRES Ekologija, Mirko Mesarić pred pedesetak okupljenih predstavili su Okvirni plan
i program istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu i zaključke
Strateške studije.
Najveći interesi koji vladaju, a ujedno
i strahovi stanovnika ovog područja, vezani su uz teme ribarstva i turizma što
je apsolutno razumljivo uzimajući u obzir činjenicu da se stvara percepcija da
se netko u ovoj državi jučer sjetio da bi se sutra moglo bušiti u Jadranu.
U
Jadranu se buši preko 40 godina ali nikada po ovako strogim kriterijima koji su
danas ovdje predstavljeni. U tom je svjetlu Barbara Dorić naglasila kako ovaj
projekt treba čim više komunicirati kako bi se sva javnost upoznala s
koristima, a i zajednički razradili nedostatci. Prije nepune dvije godine
bušiti se moglo i na otocima i u priobalju, a sada se uspostavio potpuno
drugačiji regulatorni okvir, istaknula je Dorić.
Argumentirana javna rasprava
Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću
u Zadru polučilo je velik uspjeh i argumentiranu diskusiju. Puna tri sata koliko je trajala javna rasprava
svi prisutni imali su priliku iznjeti svoje stavove kao i dobiti odgovore na
sva postavljena pitanja. Ekološke udruge su i ovaj put jasno istaknule svoj
stav protiv istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranu
– U
Zadarskoj su županiji bušenja rađena na Dugom Otoku i Silbi, a novim
regulatornim okvirom pobrinuli smo se kako se sve istražne radnje i eventualne
eksploatacijske bušotine moraju izmaknuti od obale i otoka, što do sada nije
bio slučaj, te da ne smiju uopće
narušavati vizure.
Platforme neće otjerati turiste s Jadrana, a ukoliko se u
periodu istraživanja ne otrije isplativa količina uglikovodika ugovori se
ukidaju, pojasnila je Dorić.
Voditelj tima izrađivača Studije i
direktor tvrtke IRES Ekologija, Mirko Mesarić predstavio je zaključke studije koji
se odnose na ekološke aspekte utjecaja na morski životinjski i biljni svijet te
pojasnio kako će se prije svakog sljedećeg koraka morati raditi dodatne studije
koje će određivati daljnje procese.
– Prije
same eksploatacije investitori su dužni
provesti studiju utjecaja na okoliš u kojoj će se posebna pozornost posvetiti
vidljivosti platforme s obale. Čak i da se nafta nađe i na šest kilometara od
obale, platforma s koje bi se ta bušotina eksploatirala nalazit će se znatno
dalje kako se ne bi vidjela s obale, izjavio je Mesarić.
Okupljene je također zanimalo potencijalno
izlijevanje nafte koje bi moglo prouzročiti dugoročne posljedice na
gospodarstvo i sam život svih stanovnika hrvatske obale, na što je Mesarić
pojasnio da se akcidentne situacije događaju, rizici jesu prisutni, ali ih
možemo kontrolirati i spriječiti.
Činjenica je da standardi sigurnosti i
zaštite okoliša nikada nisu bili tako visoki te ukoliko i dođe do bilo kakve
nesreće ona se može brzom reakcijom sanirati u samom nastajanju na način da
nema značajne negativne posljedice. Pojašnjeno je da su investitori dužni
osigurati adekvatnu opremu i resurse sukladno planu internih intervencija kako
bi se osiguralo da se u istom trenutku može reagirati te su investitori dužni
snositi sve troškove posljedica kao i eventualne gospodarske štete.
Predsjednica Uprave također je
odgovorila na često postavljeno pitanje o korištenju obnovljivih izvora
energije:
– Na žalost, još uvijek ne
postoji tehnološko rješenje koje u potpunosti može nadomjestiti fosilna goriva.
Obnovljivi izvori kao što su primjerice sunce i vjetar nisu konstantni pa se elektro-energetski sustav nemože
regulirati bez bazne elektrane”.
Dorić je istaknula i činjenicu da
Republika Hrvatska u skladu sa europskim regulativama potiče obnovljive izvore
energije, a sve kako bi se do 2020. godine ostvario cilj od 20% potrošnje iz
OIE.
Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću
u Zadru polučilo je velik uspjeh i argumentiranu diskusiju. Puna tri sata koliko je trajala javna rasprava
svi prisutni imali su priliku iznjeti svoje stavove kao i dobiti odgovore na
sva postavljena pitanja. Ekološke udruge su i ovaj put jasno istaknule svoj
stav protiv istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranu.
Sljedeće savjetovanje za javnost održati će se
u Šibeniku 12. veljače 2015. godine s početkom u 11 sati, u prostorijama
Gradske vijećnice, a sama javna rasprava otvorena je do 16.veljače 2015.
godine.
Studija
kao i sva prateća dokumentacija zajedno s obrascima za sudjelovanje u javnoj
raspravi je dostupna javnosti na službenim web stranicama Ministarstva
gospodarstva , a
javnosti je za vrijeme trajanja javnog uvida i javne rasprave, u prostorijama
Agencije za ugljikovodike, Miramarska cesta 24, 10000 Zagreb, radnim danom od
10 do 15 sati, omogućen javni uvid u Stratešku studiju i Okvirni plan i
program.
Mišljenja prijedlozi i primjedbe o Studiji mogu se dati do zaključenja
javne rasprave putem obrasca za sudjelovanje u savjetovanju na e-mail adresu: rudarstvo@mingo.hr ili na
adresu Ministarstva gospodarstva, Sektor
za rudarstvo, Ulica grada Vukovara 78, Zagreb, s naznakom: “Javna rasprava
o Strateškoj studiji o vjerojatnom značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana
i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu”.



