Na pretrage i operativne zahvate u
KBC-u Zagreb čeka gotovo 40.000 pacijenata, pa je poslijepodnevni rad
srijedom i subotom u toj najvećoj hrvatskoj bolnici prije dva tjedna
uveden za sve dijagnostičke pretrage i operativne zahvate, umjesto za
deset kao što je predviđeno “Programom plus”.
Na taj način se do ljeta
planira tjedno zbrinjavati između 300 i 600 pacijenata, rekao je Hini
sanacijski upravitelj KBC-a Zagreb Hrvoje Vrčić.
KBC Zagreb jedna je od 33 bolnice uključene u “Program plus”
Ministarstva zdravlja, čiji je cilj skraćivanje listi čekanja za deset
medicinskih postupaka za koje se najduže čeka kroz dodatni rad dva dana u
tjednu u poslijepodnevnim satima.
Vrčić navodi da je u prvom tjednu u KBC-u Zagreb zbrinuto 167
pacijenata s liste čekanja koji su telefonom pozivani na pregled ili
operaciju , dok se u drugom tjednu taj broj povećao na više od 300.
U program je uključeno stotinu liječnika i isto toliko
medicinskih sestara, te radiološki inženjeri i laboratorijski kemičari,
koji će biti dodatno plaćeni za smjenski i prekovremeni rad.
“Dosad smo napravili pomake u radiologiji – na CT-u i magnetskoj
rezonanci, ultrazvuku srca, dojke i kukova u djece, dopleru karotida,
prvom pregledu oftalmologa i otorinolaringologa, gastroenterologiji i
kardiologiji. Uskoro kreće pedijatrijski program, odnosno dodatni rad
subspecijalista pedijatrijske neurologije, endokrinologije i
kardiologije, a povećat će se i broj laboratorijskih pretraga, za koje
se pacijenti s liste čekanja već nazivaju”, kaže Vrčić .
Od početka provedbe “Programa plus” tjedno se obavi dvadesetak
operacija katarakte (očna mrena) što će, očekuje Vrčić, znatno smanjiti
vrlo dugu listu čekanja na taj zahvat, dok ortopedske operacije koljena
ili kuka, na koje se čeka i do godine dana, planira smanjiti novom
organizacijom rada.
“Ortopedske operacije ne mogu se raditi srijedom i subotom
poslijepodne već pripremamo novu organizacija rada u Klinici za
ortopediju kako bi se liste čekanja ponovno dovele na razinu iz 2012.,
kada se na operaciju kuka čekalo 60 dana, a za operaciju koljena 45
dana”, ističe sanacijski upravitelje KBC-a Zagreb.
Smanjenju listi čekanja trebalo bi doprinijeti i uvođenje
jednodnevne kirurgije u ginekologiji, estetskoj kirurgiji i kod
operacija hernije.
Od 15. ožujka, prije nego što istekne ugovor s privatnom tvrtkom
Medikol, u drugoj bi smjeni trebao početi raditi PET-CT, budući da je
Ministarstvo zdravlja odobrilo zapošljavanje jednog specijaliste
radiologa i četiri radiološka inženjera kako bi se oformio tim.
Skupi uređaji bi, po Vrčićevim riječima, moli raditi i dulje od 16 sati dnevno, uz dodatno zapošljavanje medicinskog kadra.
“S obzirom da ne postoji jedinstvena lista čekanja, pacijenti se
mogu naručiti u više bolnica. Iskustva pokazuje da, na neke pretrage ne
dođe i 30 posto pacijenata, dok nalaze ne podigne njih između 20 i 25
posto”.
Zbog toga je pretraga magnetskom rezonancom, na koju se u siječnju čekalo čak 154 dana, zapravo puno dostupnija, tvrdi Vrčić.
Sanacijski upravitelj KBC-a Zagreb pozdravlja napore za
smanjenjem lista čekanja i omogućavanjem dostupnije zdravstvene
zaštitem, no dugoročno je nužno povećati učinak medicinskog kadra
tijekom redovnog radnog vremena.
S obzirom na izlazak HZZO-a iz državne riznice i novi model
plaćanja prema izvršenoj usluzi, po kojem će ustanova koja radi više
raspolagati s većim financijskim prilivom, djelatnicima KBC-a je, kaže
Vrčić, u interesu da fakturiraju što više usluga.
“Mi smo nacionalna i sveučilišna bolnica i ne možemo biti
profitna ustanova, no cilj nam je da budemo malo iznad nule. Kada ćemo
to postići ne znam, ali nastojat ćemo svakog mjeseca unaprijediti rad i
uspješno fakturiranje”, poručuje Vrčić.
