Ne postoji li mogućnost liječenja pacijenta u nekoj od javnih bolnica, operacija ili dijagnostika mogla bi se uskoro obaviti u privatnoj ustanovi u Hrvatskoj, što znači da pacijent ne bi morao na liječenje u inozemstvo, prenosi N1info
Osobe koje njeguju člana obitelji moći će raditi četiri sata bez obzira na radni status drugog roditelja. Bubrežnim bolesnicima putni trošak na dijalizu plaćat će se i u mjestu boravka. Moguće bi bilo i liječenje lijekovima koji nisu na listi HZZO-a. Bolnički psiholozi, biokemičari i logopedi postaju zdravstveni djelatnici. Osniva se Zavod za transplantaciju. Liječnicima će se moći preraspodijeliti radno vrijeme…
To je samo dio prijedloga promjena dvaju krunskih zdravstvenih zakona, onog o obaveznom zdravstvenom osiguranju te o zdravstvenoj zaštiti koji će se uskoro naći na javnoj raspravi. Predlagač, Ministarstvo zdravlja, traži hitnu saborsku proceduru kako bi do ljetne stanke zaživjele sve novosti i barem dijelom počela reforma sustava koja bi trebala obuzdati stvaranje gubitaka nakon izlaska HZZO-a iz riznice, kako to traži EK, te omogućiti “kupovanje” zdravstvenih usluga od onih koji budu povoljniji i kvalitetniji, kažu u Ministarstvu.
Veći dio promjena od 150 članaka koje bi trebalo promijeniti u oba zakona odnosi se na promjene nadležnosti pojedinih institucija od HZZO-a, Ministarstva zdravlja do Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. No, dio promjena sigurno će osjetiti građani, a o tome s koliko će novca raspolagati HZZO ovisit će hoće li to biti na njihovu štetu ili korist.
Javno osiguranje postaje konkurentno privatnima
Najavljena je mogućnost da HZZO ubuduće može osnivati trgovačka i osiguravajuća društva, kao i financijske te kreditne ustanove, što je temelj za izdvajanje postojećeg dopunskog osiguranja. Smatra se da bi tako javno osiguranje postalo konkurentno privatnima koji se lakše prilagođavaju potrebama tržišta. Zakon predviđa da bi sva dobit koju bi ostvarile tvrtke kćeri ulazila u javni zdravstveni sustav, što bi značilo više novca za liječenje građana. Također je predloženo da se na sekundarnoj razini (specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita) omogući “osnivanje bolnica koje mogu obavljati više zdravstvenih djelatnosti nego što je to propisano za specijalne bolnice”.
Drugim riječima, i privatnici bi prema ovom prijedlogu mogli otvarati tzv. opće bolnice. Dio promjena odnosi se i na zaposlene u zdravstvenom sustavu. Primjerice, poslodavac bi ubuduće mogao preraspodijeliti radno vrijeme zaposlenih kako mu to odgovara, što znači da bi dežurstvo kao posebno plaćeni rad moglo otići u prošlost. Novost je i to što bi klinički biokemičari, embriolozi, psiholozi, fizičari, nutricionisti, socijalni radnici, logopedi, optometristi postali zdravstveni radnici. Predviđa se nagrađivanje iznadprosječnih rezultata rada posebnim godišnjim stimulacijama. Bolnice bi ubuduće vodili direktori i njihovi zamjenici.
No, u KBC-ima čiji je vlasnik država bolnicu bi vodili poslovni i medicinski direktor. Očito, riječ je o vrlo opsežnim promjenama koje će izazvati burnu javnu raspravu, a potom i onu saborsku. Što će od predloženoga ostati u zakonima, a što će “pasti” na javnom ispitu, bit će poznato vrlo brzo, piše Jutarnji list.
