Armenija u petak, u nazočnosti
francuskog i ruskog predsjednika Francoisa Hollandea i Vladimira
Putina, obilježava stotu godišnjicu genocida nad svojim precima u
Osmanskom carstvu, koji Turska, kao nasljednica Carstva, odbija
priznati.
Rano ujutro predsjednik Serž Sargsjan položio je vijenac na
Spomenik žrtvama genocida, milijunu i pol ljudi koji su izgubili živote u
pokoljima između 1915. i 1917. godine. U pratnji armenskog
predsjednika bili su strani diplomati koji su položili žute ruže.
Impozantno spomen-područje Cicernakaberd (Lastavičja utvrda) u
kojem je 12 zvijezda od bazalta koje vise nad vječnim plamenom i 44
metra visok spomenik u obliku vrha strijele koji simbolizira ponovno
rođenje armenskog naroda, otvoreno je na brežuljku u Erevanu 1967. Bilo
je to dvije godine nakon masovnih manifestacija na kojima su, pola
stoljeća nakon pokolja, prvi put izrečeni zahtjevi da se prizna da je u
pitanju bio genocid.
Nakon minute šutnje u počast žrtvama, Sargsjan je zahvalio
stranim državnicima koji su nazočili komemoraciji, obećavši da se “ništa
neće zaboraviti”.
“Tražimo priznavanje genocidnog karaktera pokolja koje su između
1915. i 1917. počinili osmanski Turci”, kazao je poglavar armenske
države.
Francois Hollande se “poklonio žrtvama” i svojim armenskim
prijateljima poručio da Francuska “neće zaboraviti tragediju koja je
snašla vaš narod”.
“Ništa ne može opravdati masovne pokolje. Danas smo ovdje uz armenski narod”, kazao je Putin.
Nakon službene ceremonije, stotine tisuća Armenaca čekalo je da
pred memorijalnim spomenikom s vječnom vatrom upale svijeće i polože
cvijeće. Armenska dijaspora diljem svijeta, od Los Angelesa, preko
Stockholma i Pariza do Bejruta, također organizira manifestacije u znak
sjećanja na genocid.
Genocid nad Armencima priznaje dvadesetak država u svijetu, među
kojima Francuska, Njemačka, Italija i Rusija, a nedavno je to priznao i
Europski parlament, dok je nedavno papa Franjo ustvrdio da je pokolj
1915. bio “prvi genocid u 20. stoljeću”. Hrvatska nije među zemljama
koje su službeno priznale genocid, a Armenija to nije nikad od Hrvatske
službeno ni tražila.
Američki predsjednik Barack Obama je sinoć, uoči godišnjice,
pokolj Armenaca tijekom Prvog svjetskog rata nazvao “strašnim
krvoprolićem”, izbjegnuvši upotrijebiti riječ “genocid”.
“Armenci u Osmanskom carstvu su bili deportirani, masakrirani i
odvedeni u smrt. Njihova kultura i baština su u nekadašnjoj domovini
izbrisane”, kazao je Obama, dodavši da je rezultat “tog strašnog
nasilja” bio 1,5 milijuna mrtvih Armenaca.
Iako je u predizbornoj kampanji 2008. obećao da će priznati
armenski genocid, a 2006. kao senator ustvrdio da “taj genocid nije
tvrdnja, nečije osobno mišljenje ili stajalište, već dobrano
dokumentirana činjenica sa značajnim obujmom povijesnih dokaza”, Obama
je dolaskom na najvišu državničku funkciju to propustio učiniti.
Turska ne želi ni čuti da bi riječ bila o genocidu, već tumači
da se radilo o građanskom ratu, na koji se nastavila glad, od čega je
umrlo od 300.000 do 500.000 Armenaca, ali i isto toliko Turaka.
