Unutar zaštićenih područja prirode na Balkanu postoje planovi za
izgradnju 535 hidroelektrana, od čega u Hrvatskoj više od 80, ističe se
studiji koju su u povodu Europskog dana parkova, 24. svibnja,
predstavile međunarodne udruge za zaštitu prirode Riverwatch iz Austrije
i Euronatur iz Njemačke.
Čak 113 hidroelektrana planirano je
unutar samih nacionalnih parkova, čime se ne samo uništavaju zaštićena
područja, već se takvim planovima poništava i sama svrha i koncept
zaštićenih područja, ističe glavni koordinator kampanje “Spasimo plavo
srce Europe” Ulrich Eichelmann iz Riverwatcha.
Unatoč članstvu u Europskoj uniji, u Hrvatskoj se u zaštićenim
područjima planira izgraditi više od 80 hidroelektrana. Najpogođeniji su
Nacionalni park Krka gdje postoje planovi za čak četiri hidroelektrane,
te Rezervat Biosfere i regionalni park Mura – Drava – Dunav, u kojem se
planira izgradnja još devet hidroelektrana.
Od izgradnje hidroelektrana nisu pošteđena niti Ramsarska
područja poput Lonjskog polja ili delta rijeke Neretve, ističe se u
priopćenju hrvatskih partnera kampanje “Spasimo plavo srce Europe”.
Podršku velikom broju navedenih hidroenergetskih projekata
unutar zaštićenih područja daju multinacionalne kompanije i banke sa
sjedištem u članicama EU. Tako se u Nacionalnom parku Mavrovo, u
Makedoniji, planiraju čak 22 hidroelektrane, od kojih bi veliki broj
njih trebale financirati Svjetska banka te Europska banka za obnovu i
razvoj.
Trenutno je u pripremi 535 hidroenergetskih projekata unutar
nacionalnih parkova, rezervata biosfere, UNESCO-vih područja Svjetske
prirodne baštine, Ramsarskih ili Natura 2000 područja.
Uz niže oblike zaštite, kao što su zaštićeni krajobrazi i
parkovi prirode, u kojima postoje planovi za dodatnih 282
hidroelektrana, dolazimo do zastrašujuće brojke od čak 817
hidroenergetskih projekata, kaže se.
Osim 113 hidrocentrala koje su planirane u nacionalnim
parkovima, 23 su planirane u Ramsarskim područjima, rezervatima biosfere
i lokalitetima Svjetske baštine, 131 u ekološkim mrežama Natura 2000,
te 268 u strogo zaštićenim kategorijama, kao što su posebni rezervati
ili Emerald područja.
“Hidroelektrane ne smiju ići u istoj rečenici sa zaštićenim
područjima. Banke, financijske institucije kao i Europska Unija odmah
moraju prestati financirati ove štetne projekte kako bi zaštitili
prirodnu baštinu i osnovu za razvoj lokalnog stanovništva”, ističe
hrvatski koordinator u kampanji Tibor Mikuška iz Hrvatskog društva za
zaštitu ptica i prirode.
