Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
krupnim koracima grabi prema naprijed u najavljenoj reformi školstva.
Nekoliko mjeseci od formiranja ekspertne skupine koja radi na cjelovitoj
kurikularnoj reformi, upućen je novi poziv akademskoj zajednici. Tim
stručnjaka, profesora i nastavnika zajednički će osmisliti predmetne i
međupredmetne kurikulume koji će omogućiti učenicima da se bolje
pripreme za tržište rada.
gradivo napamet, bez razumijevanja, zastario je i sustav ocjenjivanja…
“Jer nam je uglavnom, na raznim postavkama, obrazovni sustav na
kamenskom iz 19. stoljeća i definitvno nam je potrebna promjena i
drugačiji okvir u kojem bi se mogli naći i nastavnici i učenici”,
kaže.Članica ekspertnog tima, profesorica biologije i kemije Žaklin
Lukša trenuto predaje u Gimnaziji Josipa Slavenskog u Čakovcu, a radi i
kao vanjska suradnica na Učiteljskom fakultetu u Osijeku. Nastava
biologije nije se mijenjala od ’95., promjena je nužna, a prostora za
napredak ima…
“Mogli bi smanjiti broj činjenica iz samih sadržaja koje učenici
moraju naučiti, ali istodobno povećati dubina znanja koje će pritom
imati, više učiti s istraživačkim pristupom, aktivnim metodama učenja,
trajnijim usvajanjem znanja, uz više praktičnih radova. Potrebno je
promijeniti puno toga vezano uz ocjenjivanje, definirati jasnije
kriterije što i kako vrednujemo, što će olakšati učenicima, roditeljima
pa i nastavnicima”, zaključuje. Tim koji će raditi na predmetnim i
međupremetnim kurikulumima donijet će plan i program obrazovanja za sve
predmete, a uz individualni pristup djetetu promjene će uključivati i
novu metodiku podučavanja i ocjenjivanja. Učenici koji će, primjerice,
imati veću razinu znanja neke će predmete slušati po programima viših
razreda, a nastava se seli iz klasičnih učionica, objašnjava voditelj
Ekspertnog tima, Boris Johić…
“Učenje u Hrvatskoj pa i u svijetu ne treba biti vezano
isključivo uz učionicu. Učenje se odvija u on line okruženju i
digitalnom svijetu. Bit će potrebno odrediti koliko i kada se uči
određeni predmet te kako se učenje vrednuje”, kaže. Učitelji će imati
veću autonomiju prilikom odabira sadržaja i načina predavanja, dok bi
primjerice, gimanzijalci sami mogli odabrati koja ih područja i teme
više interesiraju. U osmom razredu osnovne škole učenici imaju 13
obveznih predmeta, uz jedan ili dva izborna. Cilj je, kaže Johić,
učenicima omogućiti da slušaju one predmete koji ih zanimaju. Osim toga,
mijenja se i nastava vjeronauka, pa se tako uz katolički uvode islamski
i pravoslavni vjeronauk…
“Za druge vjerske zajednice je tijekom reforme predviđena
cjelovita izrada kurikuluma u sklopu cjelovite kurikularne reforme i u
skladu s dogovorom tih vjerskih zajednica s ministarstvom”, poručuje. Na
izradu kurikuluma samo se u ovoj godini planira potrošiti nešto više od
12 milijuna kuna. Uz osnivanje tima za predmetne i međupredmetne
kurikulume koji će svoj rad prezentirati kraja godine, najavljeno je i
skoro formiranje radne skupine za posebne potrebe, a tijekom reforme
planira se izrada dokumenata za manjinsko obrazovanje kao i za nove
izborne predmete.
