U dvije godine članstva Hrvatske u Europskoj uniji broj hrvatskih državljana koji su dobili posao u institucijama EU, prema raznim vrstama ugovora, prešao je 500, prenosi N1info
Najveći broj njih radi poslove vezane uz prevođenje, bilo da je riječ o prevoditeljima, lektorima ili pravnicima lingvistima, jer njih EU počne zapošljavati i prije nego što neka nova članica pristupi Uniji.
Na osnovi podataka prikupljenih od glavnih EU institucija, najveći broj hrvatskih građana dobio je posao u Europskoj komisiji (249), zatim u Europskom parlamentu (150), dok jednak broj, po njih 46, zapošljavaju Glavno tajništvo Vijeća i Sud Europske unije. Ako se tom broju doda još sedam koji rade u diplomatskoj službi Europske unije, zatim broj onih koje rade u Odboru regija, Ekonomskom i socijalnom odboru te raznim agencijama, onda se premašuje broj od 500 zaposlenih.
Od 249 Hrvata u Komisiji, 149 je službenika, 54 privremena djelatnika te 51 ugovorni djelatnik. Većinom su zaposleni kao administratori, na mjesta za koja se traži visoko obrazovanje, ali se ne traži nikakvo radno iskustvo. Početna pozicija je takozvana AD-5 i za nju, s dodacima, plaća iznosi oko 4500 eura mjesečno.
Najveća je plaća za AD-16, što je pozicija direktora opće uprave, za koju je mjesečna plaća viša od 16.000 eura. Ipak, samo je mali broj Hrvata zaposlen na pozicijama višim od AD-5, i to uglavnom kao ravnatelji odjela, uključujući predstavništva Europske komisije i Europskog parlamenta u Zagrebu, piše Jutarnji list.
