Gotovo tri četvrtine mladih u Hrvatskoj se kod izbora srednje
škole vodilo svojim osobnim interesima i željama, nešto manje od
polovice razmišljalo je o kvaliteti škole i njenom ugledu, dok ih je 42
posto razmišljalo o mogućnostima zapošljavanja, pokazalo je istraživanje
portala EduCentar napravljeno na više od 200 ispitanika.
Nešto više od polovice ispitanika (53 posto) obuhvaćenih istraživanjem
upisalo je strukovnu školu, 46 posto ih je upisalo gimnaziju, jedan
posto umjetničku školu, dok njih dva posto nije nastavilo školovanje.
Dvije trećine ispitanika (65 posto) tvrdi da nije imalo dilemu prilikom odabira srednje škole, već da su točno znali što žele.
Trećina ispitanika (33 posto) priznaje da su se dvoumili između
gimnazije i strukovne škole, dok ih se dva posto ne sjeća jesu li bili u
dilemi, pokazalo je istraživanje o tome jesu li mladi imali dileme oko
upisa srednje škole i temeljem čega su donijeli odluku.
Gimnazijalci odlučniji kod izbora
Ispitanici koju su upisali gimnaziju bili su odlučniji
prilikom odabira srednje škole – njih čak 72 posto točno je znalo što
želi, dok je takvih među onima koji su upisali srednju školu 59 posto.
Preko polovice ispitanika (56 posto) savjetovalo se s roditeljima
i prijateljima o odabiru srednje škole. Trećine ispitanika nije
potražila savjet već je oduvijek znali koju će školu upisati.
Tek 10 posto ispitanika odlučilo se na profesionalnu orijentaciju i/ili razgovor s psihologom.
Prilikom donošenja odluke o nastavku školovanja ispitanici su se
najviše vodili osobnim interesima i željama, njih 72 posto, dok je o
kvaliteti škole i njenom ugledu prilikom izbora škole razmišljalo 47
posto ispitanika. O mogućnosti zapošljavanja razmišljalo je 42 posto
posto ispitanika. Najmanje ih je školu biralo zbog lakog programa ili
bodovnog praga potrebnog za upis.
Studentima bitnije da im je fakultet zanimljiv od lakoće
zapošljavanja
Prilikom odabira studija, većini ispitanika (77 posto)
najbitniji je bio interes za program, a tek zatim lakoća zapošljavanja
nakon završetka (53 posto). Kvaliteta studija bila je treći prioritet, i
to za 41 posto ispitanika.
Ispitanici su se prilikom izbora najmanje vodili popularnošću
studija među vršnjacima (4 posto) i ugledom kod poslodavaca (9 posto) te
niskim bodovnim pragom (9 posto).
Bez obzira što su upisali, većina ispitanika (59 posto) smatra kako je bolje završiti fakultet nego strukovnu školu.
Najviše ispitanika (61 posto) razmišljalo je tijekom srednje
škole koji će fakultet upisati, dok je prije upisa u srednju o tome
razmišljalo čak 20 posto ispitanika. Svega 9 posto ispitanika nikada
nije razmišljalo o upisu na fakultet.
Više od polovice ponovno bi upisali isti fakultet
Više od polovice ispitanika smatra da je bolje studirati i ponovili bi svoj izbor.
Kada bi danas upisivali fakultet, 58 posto ispitanika opet bi
odabralo isti fakultet jer vole svoju struku i zadovoljni su odabirom.
No, čak 41 posto odlučilo bi se za drugi fakultet zbog boljih
mogućnosti na tržištu rada, a 15 posto ih uopće ne bi upisalo fakultet.
Da nisu upisali željeni fakultet, 42 posto ispitanika upisalo bi
neki drugi fakultet, 16 posto bi ih pauziralo, deset posto navodi da bi
odustali od studiranja i prionuli na traženje posla, dok bi ih se 5
posto odlučilo na upis fakulteta u drugom gradu.
U Educentru navode kako se putem tog portala može pristupiti
besplatnoj online aplikaciji koja pruža sve ključne informacije o
fakultetima u Hrvatskoj, ali i usporedbu studijskih programa.
