Javnost se zavarava izjavama predstavnike Vlade o svim aspektima “Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranu” koje su pune paušalnih i netočnih podataka, stoji u priopćenju saborskog zastupnika Jakše Baloevića.
Prenosimo ga u cjelosti:
Inzistiraju na što skorijem početku realizacije tog projekta i rješavanjem problema u toku zanemarujući činjenicu da se brojni rizici ostvaruju već projektom istražnih bušenja. Moguće posljedice se mogu otkloniti samo proaktivnim djelovanjem što je potpuno zanemareno u do danas objavljenim dokumentima Agencije za ugljikovodike.
Izravne štete po Republiku Hrvatsku nastaju narušavanjem imidža turističke ponude zbog zauljenja i mogućih polucija Jadrana, smanjivanjem prihoda od PDV-a iz turizma, smanjivanjem prihoda od nautičkog turizma i narušavanje imidža RH kao nautičke zemlje, ugrožavanjem cruising turizma, gubitkom dijela prihoda od ronilačkog turizma, ugrožavanjem poslovanja Nacionalnih parkova i parkova prirode na moru (Mljet, Lastovsko otočje, Kornati, Telašćica, Brijuni), smanjivanjem interesa za domaća i strana ulaganja u turističko gospodarstvo, nesagledivim posljedicama na sektor marikulture koja je svakim danom sve značajnija gospodarska djelatnost i na kraju što sve ovo objedinjuje, ne postojanje sustava sigurnosti od ekoloških akcidenata.
Posebice želim upozoriti na štete koje će nastati za jedinice lokalne samouprave u priobalju a posebice na otocima na kojima nikako ne uspijevamo zadržati stanovništvo a kamoli privući doseljenike. Tako se mogu očekivati gubitci prihoda jedinica lokalne samouprave u čijem se akvatoriju vrše istražna bušenja i ekstrakcija ugljikovodika i uneravnoteženje godišnjih budžeta jedinica lokalne samouprave, narušavanje kvalitete mora i podmorja što će se odraziti posljedično po zdravlje lokalnog stanovništva te kao zbir svega trajno zaustavljanje trenda rasta zapošljavanja lokalnog stanovništva u turizmu.
Nedovoljna informiranost stanovništva otoka i priobalja o posljedicama projekta istraživanja i ekstrakcije ugljikovodika po turističko gospodarstvo i godišnji prihod stanovništva mogu dovesti do socijalnih nemira što će potaći gubitci dijela prihoda lokalnog stanovništva u priobalju i na otocima koji im ničim neće biti nadoknađeni.
Ne smijemo zanemariti i mogućnost smanjivanja nataliteta na otocima i u priobalju, rast nezaposlenosti i iseljavanja stanovništva sa otoka zbog smanjenja prihoda od turizma čemu će pridonijeti i erupcije plina u istraživanjima će stvarati paniku kod stanovništva i turista a istražna bušenja i vađenje ugljikovodika iz podmorja potiču tektonsku aktivnost tla čitavog priobalja – potrese.
Projektom nije regulirano zbrinjavanje toksičnih isplaka i drugog otpadnog materijala iz istraživanja i ekstrakcije ugljikovodika, police osiguranja koje bi pokrile sve rizike osiguravajuća društva ne daju se nigdje na svijetu,sudbina turističkog gospodarstva priobalja i ekonomskog statusa stanovništva koje živi od turizma će ovisiti o ponašanju stranih kompanija – koncesionara – čime će biti ugrožen i vojno sigurnosni aspekt RH, nije regulirana osobna i opća odgovornost Vlade i ministarstava koja zagovaraju realizaciju projekta i preuzimaju odgovornost za moguće ekološke akcidente a nisu regulirani standardi platformi koje smiju bušiti u Jadranu (otpadna voda od bušenja se izbacuje u more).
Projekt nije uzeo u obzir kriterije Anex II EIA direktive Europske unije – moguće posljedice za financiranje različitih projekata iz EU fondova, također projekt nije usklađen s Protokolom Offshore Barcelonske konvencije koji je ratificirala EU – moguće posljedice za financiranje različitih projekata iz EU fondova a tu je još zakonska neusklađenosti i neadekvatno regulirana zakonska platforma za projekte koji mogu rezultirati katastrofama.
Obzirom na postojeći udio prihoda od turističkog gospodarstva u BDP-u RH, te multiplikatore tog udjela na ukupno nacionalno gospodarstvo, kao i značaj turističkog deviznog priljeva za kreditne obaveze RH projekt je problematičan na strateškoj nacionalnoj ekonomskoj i sigurnosnoj razini. Svi ovi rizici se smanjuju ukoliko bi se koncesionirao isključivo prostor epi kontinentalnog mora, izvan granica teritorijalnog mora, primarno za vađenje plina.
