Papa Franjo u subotu će navečer po
srednjoeuropskom vremenu stići na Kubu i početi svoj deseti inozemni
pohod koji će ga kasnije još odvesti u tri američka grada i sjedište
UN-a i biti njegovo najsloženije putovanje dosad.
Papa Franjo imao je mnogo vremena da se pripremi za devetodnevni
pohod na Kubu i u Sjedinjene Države – tijekom ljeta nije držao opće
audijencije, nije bilo putovanja, obaveze su bile rijetke.
Kuba i SAD, međutim, “itekako su bile važan dio njegova ljeta”,
rekao je glasnogovornik Vatikana Federico Lombardi. Riječi kojima će se
Franjo obratiti kubanskom predsjedniku Raulu Castru, njegovu američkom
kolegi Baracku Obami i sudionicima Opće skupštine UN-a, između ostaloga,
moraju biti pažljivo sročene. Naposljetku, cijeli je svijet nestrpljiv
da ih čuje.
Bit će to deseti Franjin odlazak izvan Italije, prvi na Karibe i
u Sjevernu Ameriku. Nakon odlazaka u Aziju, Južnu Ameriku i istočnu
Europu, u zemlje koje je Franjo sam nazvao “periferijama”, Papa prvi put
dolazi u posjet supersili. Ne računajući kratak posjet Europskom
parlamentu u Strasbourgu lani, SAD je prva zemlja skupine G7 u kojoj će
boraviti.
Prethodni četverodnevni boravak na Kubi nije slučajan. Vatikan
je prošle godine posredovao u zatopljenju odnosa Havane i Washingtona
nakon više od pola stoljeća neprijateljstava. Dvije zemlje u srpnju su
napokon obnovile i diplomatske odnose.
“Činjenica da je Franjo obje zemlje svrstao u jedno putovanje
nedvojbena je poruka. To je još jedan napor da ih približi”, rekao je
otac Bernd Hagenkord s Vatikanskog radija.
Trebat će mu sve diplomatske vještine
Franjo ni kao Jorge Mario Bergoglio, osim jednosatnog tranzitnog boravka u zračnoj luci, nikada nije bio na Kubi.
Kuba nije formalno nikada zabranila religiju, ali je službeno
desetljećima bila ateistička zemlja. U praktičnom životu ateizam je bio
uvjet za članstvo u kubanskoj komunističkoj partiji pa je posljedično i
vjerski zanos u zemlji oslabio.
Božić je desetljećima bio radni dan, ali se to promijenilo nakon
povijesnog posjeta Ivana Pavla II. 1998. godine, što je makar
simbolično pokazalo papinski utjecaj. Nakon posjeta Benedikta XVI. i
Uskrs je dodan popisu državnih praznika.
Braća Castro, koji su obojica kršteni i odgojeni u katoličkom
duhu, ali su Crkvi okrenuli leđa poslije revolucije 1959., zadnjih su
joj godina otvorili vrata i počeli dijalog s crkvenim vlastima. Unatoč
blažem tonu prema religiji, mnogi analitičari smatraju da braća Castro
nisu doživjela duhovnu obnovu nego naprosto vode ‘realpolitiku’ u sporom
i opreznom, ali neizbježnom procesu promjena na Kubi poslije završetka
Hladnog rata.
“Ako Papa nastavi govoriti kao što govori, vratit ću se u
Katoličku Crkvu. Ne šalim se”, rekao je Raul Castro nakon sastanka s
Franjom u svibnju u Vatikanu.
Raul Castro i Papa će formalno razgovarati u nedjelju u Havani.
Raul je kazao da je veliki Franjin obožavatelj i obećao je da će biti na
svakoj njegovoj misi na otoku.
A bit će ih tri u četiri dana. Prva u nedjelju na Trgu
revolucije u Havani, druga u istočnom gradu Holguinu, a treća u Santiagu
u utorak u svetištu Gospe od Milosrđa.
Kuba je devedestih godina iz ateističke postala svjetovna
država, a otkako je Raul preuzeo upravljanje državom od bolesnog brata
Fidela, Rimokatolička Crkva postala je partner u razgovorima s vladom.
Godine 2010. Crkva je ishodila oslobađanje brojnih zatočenih
disidenata i doslovce je jedini priznati društveni čimbenik kojem je
dopušteno da, do određene razine, iznosi zabrinutosti zabranjene
političke oporbe.
Takva uloga posrednika nije lagana. Kada je Benedikt XVI. bio na
otoku oporbenjaci su se žalili da za njih nije imao vremena. Tri godine
kasnije ugledna disidentska skupina Žene u bijelom pokušava se sastati s
Franjom, ali se pretpostavlja da im kubanske vlasti to neće dopustiti.
“Bilo bi dobro da Sveti Otac to zna”, rekla je Berta Soler, čelnica Žena
u bijelom.
Kuba je dosad oslobodila 3522 zatvorenika u povodu Franjina
posjeta, ali nijednog od njih oporba ne smatra političkim zatvorenikom.
Vatikan također šalje zbunjujuće signale. Glasnogovornik
Lombardi rekao je da će se Franjo, najvjerojatnije u nedjelju, sastati s
onemoćalim Fidelom Castrom, ali da je sastanak s disidentima teže
organizirati.
“Okolnosti na Kubi zahtijevaju da Papa upotrijebi sve svoje
diplomatske vještine”, napisala je poznata kubanska blogerica Yoani
Sanchez.
Glasnogovornik kubanske biskupske konferencije Orlando Marquez
rekao je da od Franjina dolaska ne treba imati prevelika očekivanja.
“Ljudi često očekuju previše. Promjene kakve donosi papinski posjet vide
se na dulji rok”.
Prvi papa pred Kongresom
Papa će s Kube preseliti u Ameriku utorak navečer po
srednjoeuropskom vremenu. U zračnoj bazi Andrews dočekat će ga
predsjednik Barack Obama.
Dan poslije njih će dvojica razgovarati u Bijeloj kući, a Franjo
će popodne predvoditi prvu kanonizaciju na američkom tlu, svetim će
biti proglašen kalifornijski misionar iz 18. stoljeća Junipero Serra.
U četvrtak će Franjo postati prvi papa koji će se obratiti
zastupnici oba doma američkog Kongresa. U petak će se obratiti Općoj
skupštini UN-a, posjetiti Ground Zero u New Yorku, školu u Harlemu,
provesti se Central Parkom i držati misu u Madison Square Gardenu.
U subotu i nedjelju Franjo će biti u Philadelphiji na svjetskom susretu obitelji.
Nije poznato hoće li se Papa sastati sa žrtvama svećeničkog
zlostavljanja u Americi. Vatikan takve susrete ne najavljuje unaprijed
nego o njima izvještava tek naknadno. Na pitanje novinara ima li izgleda
da takav sastanak, Lombardi je odgovorio: “S ovim papom ništa nije
isključeno”.
U SAD-u će ukupno imati 18 govora, ali samo će četiri biti na
engleskom. Franjo je uvježbao engleski, kaže otac Lombardi, ali mu se
naprosto jednostavnije izražavati na materinskom španjolskom.
Dva važna govora će biti na engleskom. Obraćanje u Bijeloj kući i
pred oba doma Kongresa. I na mjestu rušenja tornjeva blizanaca u New
Yorku pomolit će se na engleskom jeziku.
Lombardi je rekao da Vatikan nije primio neke posebne prijetnje
tijekom Papina posjeta Americi i da će se “Franjo kretati kao što
uobičajeno to radi”.
Ali će sigurnosne mjere biti iznimne, posebno zato jer se Papin
dolazak poklapa s Općom skupštinom UN-a. U osiguranju će sudjelovati
pedesetak američkih sigurnosnih agencija, od mjesnih do nacionalnih, od
tajne službe i FBI-ja, njujorške policije i vatrogasaca, hitnih službi,
obalne straže do carinika.
