Hrvatski transplantacijski program već je petu godinu za redom u samom
svjetskom vrhu, a broj darivatelja organa u ovoj je godini povećan za 23
posto u odnosu na isto razdoblje 2014. godine, istaknuto je u povodu
Europskog dana darivanja organa, koji je u ponedjeljak obilježen u Školi
narodnog zdravlja Andrija Štampar.
Hrvatska je prva u svijetu
po broju transplantacija jetri s preminulih darivatelja (na milijun
stanovnika), četvrta po broju transplantacija bubrega, te četvrta po
broju transplantacija srca. Hrvatski pacijenti najkraće u Europskoj
uniji čekaju na transplantaciju organa, a liste čekanja smanjene su za
37 posto u posljednjih pet godina.
Na transplantaciju srca čeka se
70 dana, jetara oko 16 dana, a na presađivanje bubrega u prosjeku 24
mjeseca, istaknuo je ministar zdravlja Siniša Varga u povodu Europskog
dana darivanja organa, kojem je cilj podizanje svijesti šire javnosti o
važnosti donošenja odluke o darivanju organa.
Plemenitu
odluku o darivanju organa u 2014. godini donijele su u Hrvatskoj 144
osobe, zahvaljujući kojima su 354 osobe dobile “novi život na dar”.
Ukupno je presađen 361 organ, od toga 197 bubrega, 125 jetri, 34 srca i 5
gušterača. U razdoblju od 2010. do 2014. ukupna lista čekanja smanjena
je za 37 posto.
Takav pomak napravljen je prije svega
zahvaljujući solidarnosti građana i angažmanu pojedinaca, timova i
bolničkih koordinatora koji su uspjeli pomaknuti granice i ukloniti
predrasude prema darivanju organa, istaknuo je Varga i zahvalio svim
darivateljima organa i njihovim obiteljima, kao i zdravstvenim
djelatnicima koji su pružili podršku i nadu onima koji čekaju na
presađivanje organa.
U Hrvatskoj danas na bubreg čekaju 93
osobe, na srce 23, na jetra 63 osobe, te na kombiniranu transplantaciju
bubreg-gušterača šestero pacijenata.
Europski dan darivanja
organa obilježava se na inicijativu Vijeća Europe, a proslava organizira
svake godine u jednoj od europskih zemalja (ove godine zemlja domaćin
je Portugal). Obilježavanje tog dana događa se paralelno u nizu
europskih zemalja, među kojima je i Hrvatska.
Hrvatski
transplantacijski program zbog svojih dostignuća prepoznat je u javnosti
i međunarodnoj stručnoj zajednici kao “hrvatski zdravstveni brand”, a
svoje uporište uvijek iznova potvrđuje u humanom činu darivanja organa
kao iskazu solidarnosti pojedinca prema zajednici i onima koji čekaju na
presađivanje.
Nacionalna transplantacijska koordinatorica
Mirela Bušić istaknula je kao najveći izazov da Hrvatska održi tako
visoku stopu darivatelja i broja transplantacija, budući da se već petu
godinu zaredom obavi oko 400 transplantacija godišnje.
